Grešna pilnica, odnosno Grešni podrum, imanje klenovničkog načelnika Izidora Gladovića Žige, ne pamti takvo veselje, pjesmu i smijeh kakvim je bila obavijena žetva starinske raži na velikom polju od dva jutra.
Žetva je prava – nauka
Te su površine prije bile zapuštene jer ih nitko nije obrađivao, a mještani su ih Žigi besplatno ustupili za sjetvu. U ranim prijepodnevnim satima u žetvu su pohrlili brojni domaći muževi, žene, mladi, čak i djeca, pa se ondje okupilo ni više ni manje nego 23 težaka! Uz pjesmu i pošalice prionuli su odmah na posao jer seljak zna da dva jutra raži nije malo.
Starije žene koje već desetljećima nisu bile u pravoj domaćoj žetvi zasvrbjeli su dlanovi.
– Ima tu, brat bratu, posla za cijeli dan, a opet ni starinska žetva nije svaki dan – mudro su zaključili žeteoci.
Isprobali su jesu li im srpovi dovoljno oštri, pljunuli u šake i ušli među teško klasje.
Jer domaća raž nije nikakav hibrid, čak je za trećinu viša od uobičajenih komercijalnih vrsta, naraste i do dva metra. Slama joj je tanja i finija, a i nije sklona polijeganju. Što je najvažnije, bez domaće raži nema ni škopova (slame) za pokrivanje starih kuća i klijeti. Žetva je, kažu domaćini, prava "nauka".
– Požnjeveno žito slaže se u rastave, koji se potom na polju dobro trebaju osušiti. Nakon toga snopovi se moraju omlatiti, a to se radi štapom na koso postavljenoj drvenoj ploči. Dobro ih je potom omlatiti i batecom. Tek onda slama je spremna za pripremu za škopove – opisao je gazda Žiga, veliki ljubitelj starine, koji se i sam dohvatio srpa, jer žetvu pri Grešnoj pilnici ne bi propustio ni za što na svijetu.
Slama se potom mora dobro raščešljati, a to domaćini rade tako da stabljike provuku kroz rihel, alat s velikim drvenim zupcima, koji podsjeća na golemi češalj.
Nakon desetak provlačenja kroz rihel sa stabljika otpadne lišće i sve nepotrebno, pa one dobiju lijepu zlatnožutu boju, kakvom će krasiti krov starinskih zagorskih hiža i klijeti.
Češljana slama potom se poravna i stavlja između dviju letvica, u snopove veličine 40 puta 40 centimetara.
Mladi uče vještinu
– Takva slama, odnosno škop, spremna je za prekrivanje krovova, a to kod nas radi Josip Maček iz Goranca. Počeo je u međuvremenu škopovima prekrivati starinsku kuću na imanju oko koje kanim urediti etnoselo. Poslali smo mlade da od njega uče jer u protivnom umijeće pokrivanja hiža škopovima moglo bi odumrijeti – poručio je Žiga Gladović.
A da se znanje pokrivanja krovova isplati, pokazuje i podatak da vješt majstor na dan može zaraditi čak 180 eura! Budući da pokrivanje krova od 60 četvornih metara traje dvadesetak dana, lako je izračunati isplativost posla, to više što su takvi krovovi skupi i mogu si ih priuštiti samo gazde nešto dubljeg džepa.
Inače, cijena jednog škopa je 50 do 60 kuna, a u četvorni metar ide sedam škopova.
