Inflacija je u travnju dosegnula rekordnih 9,4 posto, a hrana, između ostalog, drastično poskupljuje. Sarajko Baksa iz Udruge Blokirani kazao je u emisiji "Otvoreno" HRT-a kako je najveći broj blokiranih građana bio 2018. godine, njih 350 tisuća. Trenutno je blokirano 238 tisuća građana, to je za 0.9 posto manje nego u ožujku, ali je povećanje za 0.2 u odnosu na travanj 2021. godine.
- Ono što je pri tome bitno, to je i iznos koji blokirani građani duguju. U ovom trenutku oni duguju 18,6 milijardi kuna. Ako to gledamo u kontekstu prošlog mjeseca, to je povećanje za 2.1 posto. Ali na godišnjoj razini to je 2.8 posto - dodao je te poručio kako se očekuje da će na jesen dugovanje povećati na dvadeset ili čak trideset milijardi. Naglasio je i da će Ovršni zakon napraviti rasulo u hrvatskom društvu.
Direktor trgovačkog lanca Drago Munjiza navodi kako su prometi u trgovinama dobri.
- Prosječna količina po grupi proizvoda se smanjila u prodaji od deset do dvanaest posto. Ako možemo reći da je razlika jedan do dva posto odličan rezultat, onda je to tako. Međutim to je jedan normalan rast koji svaki trgovac, svako poduzeće, svaki poduzetnik očekuje da raste barem jedan do dva posto. Znači, naizgled neke stvari se prodaju više u financijskom smislu zbog inflacije, ali prodaju se manje količine - istaknuo je te naveo kako trgovcima trenutna situacija uopće ne odgovara.
Cijena ulja, kaže, kreću se između 17 i 18 kuna po litri, no cijena u Europi je skuplja, između tri i pet eura. Poručio je kako je moguće da će cijena ulja u hrvatskoj biti i viša te dodao kako u svakoj djelatnosti ima "lova u mutnom", ali prisutna je i konkurencija.
- Otvorile su se granice, djeluje internet trgovina. Znači "lovaca u mutnom" može biti jako malo i na kratak rok - rekao je.
Državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj poručio je da je Hrvatska kupila četiri milijuna litara ulja. Naglasio je kako Vlada ne želi da građani osjete veliki cjenovni skok.
Srbija je zabranila izvoz žitarice i uljarica. Hrvatska to ne može učiniti zbog postojanja slobodnog tržišta na razini Europske unije. - Mi ne možemo zabraniti izvoz u druge europske zemlje, ali možemo intervenirati - poručio je.
Zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek istaknula je kako je cilj i posao HNB-a očuvanje stabilnosti cijena, no da to ne znači da se ona u svakom trenutku može osigurati stabilnost cijena.
- Imali smo pandemiju i zatvaranje gospodarstva. Sada imamo invaziju Rusije na Ukrajinu koja je dovela do dovela do poremećaja na tržištu energenata. Porasle su cijene energenata, a pojavila se i bojazan da energenata neće ni biti. Rat je pogurao zemlje Europske unije prema zelenoj tranziciji - dodala je.
Naglasila je kako će doći do povećanja kamatnih stopa te se to može očekivati u trećem kvartalu. - Koliko će biti to povećanje, to je teško reći - poručila je.
Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu rekla je da ako dođe do rasta kamatnih stopa nekom većom dinamikom, jasno je da će teret otplate kredita biti veći.
- Pojedinac si može naći dodatni posao, da to nadomjesti većim prihodima, ili može smanjiti troškove. Tu nema neke velike filozofije - poručila je i dodala da bake sigurno neće brzo povećavati kamatne stope jer im nije u interesu stvoriti dužnike koji neće moći otplaćivati kredit.
Briga naše političare za išta. Mirovine i minimalac su digli minimalno, ali zato inflacija udara i iznad 10%. Umirovljenici će teško van, ali kada se nastavi egzodus ovih na minimalcu opet će se svi čuditi kao pura d*eku. Meni dan danas nije jasno kako netko može preživjeti od minimalca. Hrana i režije i to je to. Kao robovlasnički sistem. Sada je minimalac 3700 kuna, prosječna mirovina daleko niža, a cijene otiše u nebesa. Bravo... Nije ni moglo biti bolje kada smo napravili državu sobarica i trgovaca.