NOVI PLAN OBRANE

Baltička država ulaže u 600 bunkera za brzu reakciju na moguću rusku invaziju

Rutland Army Exercise And Media Day
Foto: James Glossop/NEWS SYNDICATION
1/5
12.02.2024.
u 10:22

Baltičke države ulažu napore u izgradnju obrambenih struktura, usred straha od mogućeg napada ruskih snaga. Planira se izgradnja 600 bunkera duž granice s Rusijom, a posebna pozornost se usmjerava na područja kao što su Suwałki Gap i granice Estonije s Rusijom

U siječnju su ministri obrane Latvije, Litve i Estonije dogovorili novi plan za izgradnju opsežne obrambene mreže s ciljem odvraćanja i poraza ruske vojske u slučaju napada. S obzirom na teško prohodno močvarno i šumovito područje duž 338 kilometara granice između Estonije i Rusije, planira se izgradnja oko 600 bunkera kako bi se osigurala sigurnost i obrana zemlje, piše Newsweek.

Susan Lilleväli iz estonskog Ministarstva obrane je u četvrtak izjavila da je "rat u Ukrajini pokazao kako je jako teško vratiti osvojene teritorije, uz tešku i veliku cijenu ljudskih života, vremena i materijalnih resursa" te kako je za obranu zemlje potrebno streljivo, ljudstvo ali i "fizički objekti posebnih namjena".

Ako se Vladimir Putin odluči za napad na NATO, manje baltičke države se smatraju prvim ciljem, a smatra se da bi ih ruska vojska mogla pregaziti u svega nekoliko dana. NATO je još 2014. godine započeo rotiranje svojih snaga u Poljsku, Estoniju, Latviju i Litvu kao dio programa nazvanog "Ojačana prisutnost na prednjim linijama" ili "Enhanced Forward Presence" (eFP). Međutim, smatra se kako su te snage samo simbolične s obzirom na to da ne bi mogle spriječiti invaziju već bi ju samo usporile.

POVEZANI ČLANCI:

Kaja Kallas, estonska premijerka je 2022. izjavila kako bi Estonija u slučaju napada zasigurno bila izbrisana s karte te kako NATO s ovakvom obranom to ne bi mogao spriječiti. 

"Svrha ovih objekata je prije svega izbjegavanje vojnog sukoba u regiji jer bi potencijalno mogli promijeniti računicu neprijatelja. Mjere utvrđivanja i suzbijanja mobilnosti su tijekom povijesti igrale značajnu ulogu u ratovima na ovim područjima, na primjer u Finskoj. Rat u Ukrajini je pokazao da su savršeno valjane i u ovome stoljeću", rekla je Lilleväli u četvrtak.

"Objekti bi trebali onemogućiti brzo napredovanje neprijatelja na teritoriju baltičkih zemalja i u slučaju vojnih prodora zaustaviti neprijateljsko napredovanje već na samim granicama", dodala je naglašavajući važnost koordinacija snaga i mjera obrane s Latvijom i Litvom.

FOTO Rat dronovima u Ukrajini: Piloti mogu i gledati prijenos uživo s ugrađene kamere

Rutland Army Exercise And Media Day
1/12

Posebna pozornost Litve usmjerena je na Suwałki Gap, uski pojas zemlje koji se proteže između Bjelorusije i ruske eksklave Kalinjingrada. Okupacija ovog područja bi izolirala baltičke države od Poljske i drugih europskih saveznika na zapadu. Estonija će postaviti svoje utvrde duž graničnih prijelaza Narva na sjeveru i Võru na jugu, pri čemu će Čudsko jezero, koje čini veći dio granice s Rusijom, pružiti snažnu obrambenu barijeru. Glavni cilj ove mreže utvrda, prema Lilleväli, je osigurati sposobnost odvraćanja neprijatelja od samog početka sukoba i obrane svakog centimetra teritorija.

S obzirom na to da su ruske snage oslabljene radi rata u Ukrajini, napad ne bi bio u punom zamahu. Međutim, bez obzira na oslabljenost, ruska vojska je daleko iskusnija. "Nakon analize raznih procjena o tome koliko brzo Rusija može obnoviti svoju vojsku, zaključili smo da je sada pravo vrijeme za početak priprema", izjavila je Lilleväli.

POVEZANI ČLANCI:

Estonski dužnosnici trenutno planiraju izgraditi 600 bunkera, koji će biti opskrbljeni opremom i streljivom iz obližnjih skladišta. Većinom će se raditi o kockastim betonskim strukturama zakopanim u zemlju, opremljenim djelomično natkrivenim streljačkim rovom na ulazu. Proizvodnja prototipova je već krenula, a s testiranjem bi se trebalo započeti ove godine.

Pukovnik Kaido Tiitus, savjetnik Lilleväli, objasnio je kako su to u biti podrumi pod zemljom veličine oko 35 četvornih metara te će u njima moći boraviti 10 vojnika. "Uporišta će se sastojati od nekoliko manjih bunkera grupiranih zajedno. U slučaju rata, kao potporu bismo koristili eksplozivne naprave, druge prepreke i elektroničke senzore", izjavio je Tiitus.

"Ako ih pustimo da odu predaleko, onda se moramo nositi s njihovim obrambenim linijama, poput Ukrajinaca koji sada mukotrpno pokušavaju povratiti jug i istok svoje zemlje," dodaje Lilleväli.

VIDEO Pronađeno tijelo djevojčice (6) za kojom se tragalo u Gazi: 'Tako se bojim. Molim vas dođite!'

Komentara 5

TR
trpimir2022
10:39 12.02.2024.

Nek odu u Albaniju, da vide kako se to radi.

DU
Deleted user
01:25 13.02.2024.

nek samo gledaju da imaju barem 4 kreveta i dve kupaone jer to je minimum za iznajmljivanje.

Avatar NenadNikolicZagreb
NenadNikolicZagreb
16:22 12.02.2024.

Iskustva iz Ukrajine su ovakva: u borbama na većoj udaljenosti Ukrajinci su mnogo precizniji i gubici su Ukrajina/Rusija 1:9. Na udaljenostima od 5 km gubici su 1: 5 a u urbanim borbama 1:2. To znači treba koristiti bolje oružje i obučene vojnike. U ovom trtenutku ruske postrojbe napreduju jedino na sjevernom dijelu obuhvata Avdiivke gdje prijete da u naredna dva dana prekinu jednu od dvije komunikacije za opskrbu ukrajinske vojske. Nigdje drugdje na cijeloj fronti Rusi ne napreduju. Ukrajinci se uzdaju i u svoj relativno novi dron Beaverb (Bober) koji ima domet oko 1000 km.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije