S Pavlom Kalinićem, Bandićevim specijalcem za krizne situacije u Gradu Zagrebu, pokušali smo dogovoriti intervju uživo. Međutim, Kalinić nam je odgovorio da nema ni sekunde jer svaku večer (tog tjedna) s poslom završava između 21 sat i ponoći. Predložio je da mu pitanja pošaljemo mailom pa će nekako pronaći vremena da nam napiše odgovore. I zaista, držao se dogovorenog roka, ali nije odgovorio na sva pitanja koja smo mu postavili. Neka pitanja, poput onog što misli o uklanjaju imena Trga maršala Tita u Zagrebu, proglasio je pitanjima privatne naravi i na njih nije htio odgovoriti. A na pitanje o njegovu OPG-u na kojem uzgaja orahe, rekao je da mu je supruga sugerirala da na njega ne odgovori i da on uvijek sluša suprugu.
– Moja vam je supruga izrazito pametna. Ima IQ 182, ona je i liječnica i njezine savjete apsolutno slušam. Evo jedna anegdota: kada sam svoju suprugu, tada djevojku, odveo svojoj materi i rekao joj da ima kvocijent inteligencije 182, moja je mater rekla: “Sine, onda zajedno imate 200” (hahaha) – našalio se Kalinić na svoj račun pravdajući se zašto je ignorirao određena pitanja.
Dok smo dogovarali ovaj intervju, istresli ste mi satnicu prema kojoj ispada da radite od 12 do 15 sati dnevno, kako je to moguće u gradskoj upravi? Odnosno, što uopće imate raditi svaki dan po 12 sati?
Gradonačelnik Milan Bandić radi oko 18 sati dnevno, pa i neki s njim rade puno – u prosjeku oko 10 sati dnevno. A neki ne rade nego čekaju mirovinu.
Rekli ste mi i da ste deset dana bili na starom godišnjem, ali da ste svaki dan bili na poslu. Vjerojatno ste se samo šalili?
Nažalost ne!
Za vas je Velimir Visković, književni kritičar i leksikograf, svojedobno bio rekao da ste ludi, da imate muda kao lubenice i da nemate dlake na jeziku? Biste li se složili s njegovim opisom?
Ne, osim ako to nisu one minijaturne lubenice.
Kao šef Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba djelujete kao osoba koja uživa u kriznim situacijama. Ili je to samo dio vašeg stila?
Ured se zove kad službe „iscrpe“ svoje resurse, kad treba koordinirati, dogovoriti ili upogoniti resurse koji ne spadaju pod hitne službe, već su to recimo oni koje posjeduje Grad ili Holding.
U tom smislu, mi smo oni koji neku od situacija rješavaju do kraja. Ne uživam pretjerano u tome, to mi je samo posao. Isto tako, posao je Ureda komunikacija i edukacija javnosti o rizicima, što neki zlonamjerno tumače da prizivamo katastrofe.
Koliko je Zagreb, kao jedna od europskih metropola, danas izložen potencijalnim krizama?
Suvremeno društvo jest društvo rizika. Zagreb je poput drugih velikih urbanih sredina izložen i prirodnim rizicima, od kojih nam je potres najteži, ali tu su još klizišta, bujične poplave, ekstremne temperature, epidemije i pandemije… Od tehničko-tehnoloških katastrofa svakako su najteže moguće nuklearne ili radiološke nesreće. Nuklearka Krško od Zagreba je udaljena 30-ak kilometara zračne linije, a radiološki materijali koriste se u svim bolnicama u gradu u dijagnostičke svrhe. Osim toga, klizališta u Zagrebu još uvijek koriste amonijak.
Gotovo da nema europske metropole koja nije imala terorističke napade, može li Zagreb još dugo ostati sigurna zona u tom smislu?
Nažalost, i mi možemo postati teroristička meta, na što već neko vrijeme upozoravam. Zapravo, to je samo pitanje trenutka jer se teroristički napadi događaju u Londonu, Parizu... Dakle, u Europi, a i Hrvatska je dio Europe. Osim toga, već smo devedesetih nakon rata imali teroristički napad u Rijeci. Uostalom, Hrvatska je i članica NATO-a i EU, uz to imamo misiju i u Afganistanu i iza nas nesretni rat u BiH, ma kako ga tko tumačio.
U administraciji Milana Bandića bili ste i pročelnik za obrazovanje, kulturu i sport. Kako od kulture do hitnih situacija?
Sve je to dio kulturne politike. Vodio sam Ured za obrazovanje, kulturu i sport i to je stvarno bio iscrpljujući posao s obzirom na to da su tri ureda bila u jednome. Inače, ja sport nikad nisam pratio. Sad se taj megaured razdvojio na tri. Kada se 2007. promijenio Zakon o zaštiti i spašavanju, obveza donošenja procjena i planova te vođenja civilne zaštite prenesena je na jedinice lokalne uprave. Tada smo išli na osnivanje Ureda za upravljanje u hitnim situacijama jer je tako veliki posao mogla odraditi samo organizacija kao što je gradski ured. Prošle smo subote desetogodišnjicu postojanja Ureda proslavili radno, organizirajući i provodeći vježbu “Motel Plitvice 2018.”.
Kako je raditi s Milanom Bandićem?
Zagrebačka uprava zajedno s gradonačelnikom konstantno je pod povećalom javnosti što je dobro. To nas tjera da odgovornije radimo svoje zadaće. Koliko god Zagrepčani bili kritični, Zagreb uvijek funkcionira daleko bolje od drugih gradova. Zagreb ima najviši BDP, najvišu prosječnu plaću, najviši standard…
Pokojnom Ivici Račanu, kao šefu SDP-a, bili ste savjetnik za branitelje, branitelji će pak danas reći da se nikada žešće nisu rezala braniteljska prava nego u vrijeme Račanove Vlade. Smanjile su se mirovine, invalidnine i ukinuo dječji doplatak za djecu RVI-ja, je li to bila ispravna politika?
To da sam bio savjetnik za branitelje među ostalima objavio je i Večernji list. Istina je da nikad nisam bio Račanov savjetnik za branitelje! Što se tiče prava, lijepo je dijeliti prava i povlastice dok imate proračun koji to može izdržati. Sjetite se neplaćanja i unutarnjeg duga koji je Vladu Ivice Račana dočekao. Da država ne bi bankrotirala, trebalo se rezati sve, pa i prava branitelja. Uspostavio se i braniteljski fond u koji je trebalo ući sedam posto od 30-ak tvrtki. Ivo Sanader i Jadranka Kosor prodali su sedam posto Ine i tako fond doveli do ruba, a istodobno ojačali poziciju MOL-a. Fond je trebao služiti za stipendiranje djece branitelja Domovinskog rata.
Ako niste bili za branitelje, jeste li Račanu uopće bili savjetnik?
Nisam bio.
U vrijeme Račanove Vlade bila je i velika hajka na tzv. lažne invalide Domovinskog rata, kako to komentirate?
Sramota je da je određenoj populaciji rat postao biznis i tome treba stati na kraj. Citiram generala Georgea Pattona: „Ako si prolijevao svoju krv za ovu zemlju kako bi to kasnije do smrti naplaćivao, reci koliko ta ljubav košta da je platimo i kupi prnje odavde.“
I sami ste dragovoljac Domovinskog rata?
Nitko nije savršen. Nasreću, nisam stigao biti i pretvorbeni domoljub.
Je li po vama pogrešno što je država (HDZ-ova vlast) nakon rata mnoge, tada mlade, branitelje umirovila?
To je apsolutno pogrešna politika kojom se rješavalo pitanje nezaposlenosti. Dakle, kad se nije znalo što s ljudima, a trebalo im je nakon rata ponuditi posao, a posla nije bilo, nudile su im se mirovine i usput osiguravala glasačka baza.
Na SDP-ovim listama u vrijeme Račana bili ste nestranački kandidat. Niste se nikada učlanili u SDP?
Nikada nisam bio član nijedne desničarske udruge pa ni SDP-a.
Zašto za SDP kažete da je desničarska udruga?
Sve sam rekao, a oni koji trebaju razumjeti – razumjet će.
Kada je Milan Bandić zbog svojih pravosudnih procesa bio u istražnom zatvoru, izjavljivali ste da je pravosudni progon počeo nakon što je izišao iz SDP-a? Što to točno znači?
Upravo to što sam rekao! Dok je bio u SDP-u, Milanović ga je hvalio.
Bi li se u vašem odnosu s Bandićem išta promijenilo da mu se na sudu dokažu kaznena djela?
Teško!
Kako gledate na Bandićevu koaliciju s Neovisnima za Hrvatsku, odnosno sa Zlatkom Hasanbegovićem i Brunom Esih u Zagrebu?
Nakon svakih izbora imate stvarno stanje na terenu. Svrha svih izbora je da pobijedite. Ako nemate sami dovoljan broj „ruku u zraku“, tražite koalicijske partnere, a Neovisni za Hrvatsku su bili u tom trenutku najmanje loša mogućnost. Nakon svega mogu zaključiti da je malo sve klizilo udesno, a koalicija sa Zlatkom Hasanbegovićem vratila nas je blago ulijevo (smijeh).
Ima li današnji SDP u dogledno vrijeme šanse svrgnuti HDZ s vlasti u državi, a partner HDZ-u je i Milan Bandić?
Ovakav SDP problem je sam sebi i, kako stvari stoje, još će dugo to biti.
Planira li Ured za hitne situacije neke novosti koje bi mogle zanimati Zagrepčane?
Prvo, napravili smo bazu podataka civilne zaštite s više od četiri tisuće kontakata, odnosno pripadnika civilne zaštite. Dakle, u slučaju potrebe jednim SMS-om sve njih možemo mobilizirati. To je za sustav civilne zaštite jako važna elektronička podrška. Upravo traju i završni radovi za povezivanje Ureda i hitnih službi na bežični satelitski internet, preciznije satelitski link za spajanje na internet. Što znači da će, u slučaju potresa, kada se očekuje da će pasti komunikacijske veze hitne službe, vatrogasne postaje, bolnice, hitna medicina, Zagrebački holding, gradska uprava i Ured za upravljanje u hitnim situacijama i dalje će moći komunicirati putem satelitskog linka, što nas čini jedinim gradom koji je na ovaj način riješio komunikaciju u kriznim situacijama. Nastavljamo s treninzima timova općih postrojbi civilne zaštite po gradskim četvrtima i ukupno ćemo održati njih 17, u listopadu organiziramo i veliku vježbu specijalističkih postrojbi civilne zaštite za izvlačenje iz ruševina s operativnim snagama civilne zaštite, pripremili smo i nove projekte koje smo aplicirali i sada čekamo financiranje iz fondova EU. Nastavljamo s edukacijom djece iz područja Civilne zaštite i na jesen ćemo edukacijom, osim predškolaca i osnovnoškolaca, obuhvatiti i srednjoškolce. Ima još dosta toga, dosta planova i projekata koji su trenutačno u fazi razrade i o svemu ćemo na vrijeme obavijestiti javnost.
Nedavno ste se bavili i lažnim trovanjem pasa, zar je i to u domeni vašeg ureda?
Trovanje pasa bila je klasična masovna histerija. Ured se uključio jer se u prvi mah nije znalo o čemu je riječ, a kad nema nikoga drugoga, mi rješavamo situaciju do kraja. Nastavni zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba „Dr. Andrija Štampar“ radio nam je analizu uzoraka i još jednom ću ponoviti – u Zagrebu nije bio otrovan nijedan pas i ni u jednom uzorku nije nađen otrov za pse ili druge kućne ljubimce.
Specijalističkih postrojbi civilne zaštite ha ha ha ha