Premda je Vlada konačan prijedlog izmjena zakona kojima se uređuje konverzija kredita u CHF već usvojila i trebao bi stupiti na snagu 30. rujna, banke se nisu pomirile s rješenjem koje ide na njihov trošak i danas su poslale zajedničko priopćenje kojim Vladu pozivaju na drukčiji model s podjelom tereta i usklađenjem konverzije sa socijalnim statusom dužnika. Praktički traže povlačenje zakona, a u međuvremenu su se požalile i Europskoj komisiji.
– Umjesto postojećeg prijedloga predlažemo rješenje kod kojega se teret restrukturiranja proporcionalno i pravedno dijeli između uključenih strana. Bilo koja zakonodavna intervencija u postojeće ugovore o kreditu moguća je jedino kao olakšica ugroženim korisnicima kredita prema socijalnim kriterijima, a jedna od opcija bilo bi osnivanje fonda društvene odgovornosti kakav se trenutačno razmatra u Poljskoj – poručuju Erste, Hypo, OTP, RBA, PBZ, Zaba, Splitska i Sberbanka.
Napominju da su se, pristane li Vlada na dijalog, dok on traje, spremne obvezati da neće pokretati ni provoditi bilo koji postupak usmjeren na iseljavanje dužnika iz nekretnina u kojima žive. Smatraju i da rješenje treba biti u skladu s preporukama EK iz Izvješća za Hrvatsku za 2015.; proporcionalno, pravedno te imati čvrstu pravnu osnovu s naglaskom na pomoć ugroženim korisnicima kredita.
Da su mu se tri hrvatske banke požalile na Vladin model konverzije, potvrdio je i EK.
– Pomno pratimo razvoj događaja vezanih uz kredite u CHF u Hrvatskoj, a i Poljskoj. Svjesni smo teškoća koje su takvi krediti izazvali i razumijemo da je zaštita ranjivih potrošača važan politički cilj. Ali prerano je da dajemo svoj stav jer je riječ još o prijedlogu zakona – rekla je glasnogovornica EK Lucia Caudet te podsjetila da odluke vlada država članica moraju poštovati propise EU, uključujući i princip slobode kretanja kapitala, ali i biti opravdane općim interesom: razmjerne, balansirane i ciljane.
Reagirao je i austrijski ministar financija Hans Jörg Schelling, pismom ministru financija Borisu Lalovcu, u kojem poručuje da je prebacivanje troška na banke problematično i moglo bi uzrokovati pad povjerenja ulagača u Hrvatsku zbog pravne nesigurnosti. No ministar financija očito nema namjeru popustiti bankama pa je u posljednjim istupima u medijima poručio i da bi mogao uvesti porez na njihovu imovinu. Zasad nijedna banka nije potvrdila da će se obratiti Ustavnom sudu, no iz Splitske banke poručuju da će poduzeti sve pravne radnje da zaštite svoju imovinu.
>> Do subote 14.11. stižu niže rate kredita u švicarcima!
Onaj tko misli da ce banke u ovoj 'borbi' izgubiti se varaju. Nazalost, ovaj Zokijev spin za 'kupovanje' glasova ce platiti svi porezni obveznici. Sa kamatama i sudskim troskovima. A banke ce pobjediti, jer im je ta ista drzava omogucila zakonima valutnu klauzulu. Dakle, banke su iskoristile ono sto su im nasi nesposobni politicari odlucili i svaka jal prema bankama je upucena na krivu adresu.