Želimo svojih 20 milijuna natrag i molimo da nam ih vratite! - mora da su tako razmišljali poduzetnici Milenko Bašić i Dragan Stipić, optuženici u aferi Vjetroelektrane, u kojoj su im suoptuženice bivše HDZ-ove uzdanice, Josipa Čulina (ex Rimac) i Gabrijela Žalac.
VEZANI ČLANCI:
Stoga su povrat tih 20 milijuna kuna, a radi se o jamčevini koju su položili kao zamjenu za istražni zatvor, koji im je određen zbog opasnosti od bijega kada su se u veljači 2021. nakon što su devet mjeseci bili nedostupni sami pojavili na kapiji Remetinca. Zahvaljujući činjenici da su položili jamčevinu; kod Bašića je bila riječ o ukupno 11 milijuna kuna u novcu i nekretninama, a kod Stipića o 8,5 milijuna kuna u novcu, u Remetincu se nisu dugo zadržali. Pušteni su da se brane sa slobode, a krajem 2022. protiv njih je podignuta optužnica. Koja još nije pravomoćna, a hoće li postati trebalo bi se odlučivati na sjednici optužnog vijeća zakazanoj za 29. lipnja.
S obzirom na to da je optužnica protiv njih podignuta, Bašić i Stipić zatražili povrat jamstva, što im je prvo odbio zagrebački Županijski sud. Nakon toga, oni su se žalili Visokom kaznenom sudu (VKS), no žalba im je odbijena. U svojima žalbama, Bašić i Stipić su naveli da su jamstvo položili kao zamjenu za istražni zatvor, koji im je ukinut te da s obzirom na to da je jamstvo, kako su naveli vezano za rokove istražnog zatvora, ono ne smije prijeći rokove trajanja istražnog zatvora. No zagrebački Županijski sud im je zahtjev odbio, smatrajući da vezano za njih dvojicu još uvijek postoji opasnost od bijega. Sud je pojasnio da su Bašić i Stipić devet mjeseci bili u bijegu, da im je bio određen istražni zatvor, da je za njima bila raspisana domaća i međunarodna tjeralica te europski uhidbeni nalog. Osim toga, njih dvojica osim hrvatskog imaju i državljanstvo BiH u kojoj imaju prijavljeno prebivalište te im tamo živi obitelj. Po stavu zagrebačkog Županijskog suda, to te težina kaznenih djela za koja se terete i visina zapriječene kazne za spomenuta djela, razlog su zbog kojih bi, kako je naveo sud, ponovo mogli postati nedostupni našem pravosuđu zbog čega, smatra sud, i dalje postoji opasnost od njihova bijega.
Dalje je pojašnjeno i da njih dvojica nisu u istražnom zatvoru jer je jamstvo zamjena za njega, a s obzirom na visinu položenog jamstva te činjenicu da su se Bašić i Stipić do sada pridržavali uvjeta jamstva, sud je smatrao da je jamstvo dostatna zamjena za istražni zatvor te da još uvijek egzistiraju i razlozi zbog kojih je određeno. Stoga je zagrebački Županijski sud odbio Stipiću i Bašiću vratiti jamstvo, a njihovu odluku je potvrdio i VKS, odbivši žalbu Stipića i Bašića. Obrazlažući svoju odluku, VKS je naveo da trajanje jamstva nije vezano uz rokove trajanja istražnog zatvora, te da iz ranijih odluka Vrhovnog suda proizlazi da se jamstvo ukida kada kazneni postupak pravomoćno završi rješenjem o obustavi postupka ili presudom. Ako je izrečena kazna, jamstvo se ukida stupanjem na izvršavanje kazne. Osim toga, VKS je naveo i da je Bašiću i Stipići istražni zatvor, u kojem su proveli manje od dva mjeseca, ukinut nakon polaganja jamstva.
- Kako se okrivljenici ne nalaze u istražnom zatvoru, nisu ni mogli isteći rokovi za istražni zatvor, jer u suprotnom ne bi bilo osnove za određivanje jamstva kako navode žalitelji - navodi u obrazloženju svoje odluke VKS.
Što se tiče afere Vjetroelektrane, osim Bašića i Stipića, te Josipe Rimac i Gabrijele Žalac, još su optuženi Tomislav Jureković, koji je bio čelni čovjek HERE, Krunoslav Jakupčić, koji je vodio Hrvatske šume, kolega mu Ivan Melvan, Domagoj Validžić, koji je bio pomoćnik ministra Tomislava Ćorića...USKOK ih tereti za više gospodarskih djela: trgovanje utjecajem, davanje mita za trgovanje utjecajem, zloporabe ovlasti, davanje mita.... počinjenih od početka 2017. do 29. svibnja 2020.
VEZANI ČLANCI:
Prema optužnici, mozak cijele operacije u aferi Vjetroelektrane bila je Josipa Rimac, koju USKOK tereti da je koristila svoj autoritet i položaj HDZ-ove gradonačelnice Knina, a kasnije i saborske zastupnice i državne tajnice u Ministarstvu uprave kako bi pogodovala Milenku Bašiću i Draganu Stipiću oko njihovog projekta Vjetroelektrane Krš - Pažane za koji su trebali dobiti razne dozvole, rješenja, očitovanja... Oni se terete da su joj davali mito za njezinu "pomoć", najmanje 40.000 kuna mjesečno, pa USKOK kaže da su joj ukupno isplatili 1,1 milijun kuna. Mito joj je prema optužnici isplaćivao Bašić dok joj je Stipić, tvrdi USKOK, obećao da će u poslovima osiguranja vjetroelektrane angažirati posrednika osiguranja po njezinom izboru, pri čemu je dogovoreno da dio provizije, a radilo se o 92.000 eura, bude isplaćen Josipi Rimac. Sukladno dogovorima s Bašićem i Stipićem, Josipa Rimac je potom počela zvati koga je trebalo u Hrvatskim šumama, HERI, HROTE-u, kako bi ishodovala sve što je trebalo. U tom "poslu" tvrdi USKOK pridružila joj se i Gabrijela Žalac, koja je u to vrijeme bila ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, ali i članica NO HBOR-a, što je iskoristila kako bi se Bašiću ishodovao kredit od 130 milijuna eura za taj projekt.
Nadalje, prema optužnici C.E.M.P. Bašićeva i Stipićeva tvrtka morala je odlukom Ministarstva državne imovine platiti šest milijuna kuna na ime naknade za osnivanje prava služnosti. Pokušavajući im to umanjiti, Josipa Rimac se tereti da je nazivala Gorana Marića, koji je u to vrijeme bio ministar države imovine i njegovu pomoćnicu, tražeći da Ministarstvo neosnovano prihvati zahtjev C.E.M.P-a za izmjenom te odluke. Oni su to odbili učiniti iako ih je opetovano tražila. Nadalje, Josipa Rimac se tereti da je zbog Bašića i njegovih poslova radila pritisak i na Jakupčića i Melvana, koji je bio na čelu splitske podružnice Hrvatskih šuma. USKOK je tereti da je tražila da se žurno povuku negativna očitovanja koje su Hrvatske šume dale vezano za projekt Vjetroelektrana i njihove uporabne dozvole. Oni su na to pristali, iako su time, prema optužnici, Hrvatskim šumama pričinili štetu od 600.000 kuna. Zajedno s Gabrijelom Žalac optužena je i da je od HBOR-a, vezano za kredit od 130 milijuna eura koji je trebao C.E.M.P-u, tražila da banka smanji tražene instrumente osiguranja kredita te d osigura pismo namjere u kojem je HBOR neistinito dobavljaču vjetroagregata naveo da će kredit C.E.M.P. biti odobren, što je Gabrijela Žalac i učinila. Josipa Rimac tereti se i da je C.M.P.U omogućila 3,6 milijuna kuna nepripadajuće dobiti na isporuci struje.
Afera Vjetroelektrane počela je u svibnju 2020. kada je Josipa Rimac uhićena, a ima još jedan krak u kojoj je uz Josipu Rimac optuženo još 26 osoba, a u tom dijelu radi se u zloporabi položaja, mitu, nezakonitom pogodovanju.... Do sada je krivnju priznalo 11 osoba te je osuđeno po nagodbama s USKOK-om. Na sjednici optužnog vijeća prije tjedna dana, obrane su tražile izdvajanje nezakonitih doka, a su bi odluku o njihovom zahtjevu trebao priopćiti sredinom srpnja. I u toj priči je optužena Gabrijela Žalac, koja ima i optužnicu koju je protiv nje podigao EPPO u aferi Softvere.
