Nakon što su nas 2015. godine prestigli po kupovnoj moći mjereno udjelom stvarne potrošnje stanovništva u BDP-u, Rumunjska nas je sustigla i po BDP-u po stanovniku koji je 2016. u obje zemlje bio 41% niži od prosjeka EU 28 država članica, objavio je jučer europski statistički ured Eurostat. Tako je i službeno iza Hrvatske ostala samo Bugarska, koja je jedina članica s BDP-om nižim od 50%.
Stagnacija i dalje
Hrvatska je tako po dva pokazatelja postala druga najnerazvijenija članica EU s udjelom od 59%. Prvi je BDP po stanovniku, a drugi materijalno blagostanje stanovništva, kojim se mjeri kupovna moć. Ispred nas su Bugarska i Letonija čija se kupovna moć digla na 63%. Rast hrvatskog BDP-a od 2015. tako ipak nije zaustavio relativno zaostajanje za tranzicijskim državama zbog kojega je u četvrt stoljeća Hrvatska pala s pozicije druge najrazvijenije, iza Slovenije, na poziciju druge najlošije, iza Bugarske. Te bi gubitke Hrvatska mogla nadoknaditi idućih deset godina tek kad bi ekonomija rasla oko 4%, no sve prognoze pokazuju da će to biti nedostižno jer se naša prirodna stopa rasta kreće oko 1 posto. Razloga za očekivanu stagnaciju je puno, od visokog javnog duga, slabe poslovne klime, nekonkurentnosti do loših demografskih kretanja koja su posljednjim radnim migracijama upalila sve crvene lampice.
Pali i Slovenci
Nismo mi jedini gubitnici. Slovenski je BDP prije deset godina bio na 88% prosjeka EU27, a danas je na 83%. Hrvatska je barem u prethodnom desetogodišnjem razdoblju smanjila zaostatak s 52 na 59%. Među tranzicijskim državama najveći pomak dogodio se u Litvi, koja je smanjila zaostajanje za prosjekom EU s 44 na 25% te Češkoj čiji je BDP po stanovniku samo 12 posto niži od prosjeka, za razliku od 2006. kad je bio za trećinu niži. Mađari strše po političkim eskapadama, no u deset godina smanjili su razdaljinu s najbogatijima samo tri postotna poena, na 33%.
Rumunji su pak nas pretekli i lani izjednačili kupovnu moć s Mađarskom (63%). Stvarna pojedinačna potrošnja (engleski AIC), kojom se mjeri materijalno blagostanje kućanstava, kod deset najbogatijih članica EU iznad je prosjeka EU, s Luksemburgom, Njemačkom i Austrijom kao predvodnicima. U Irskoj, Italiji i na Cipru potrošnja je bila do 10% ispod prosjeka, dok Španjolska, Portugal i Malta zaostaju i do 20%. Blagostanje Francuza u desetogodišnjem je razdoblju smanjeno 4 postotna poena, na 105, a Britanaca 12 postotnih poena, sa 120 na 108 prosjeka EU. Stvarna pojedinačna potrošnja u Crnoj Gori je 54, Srbiji 45, a BiH 39 posto prosjeka. AIC pokazuje stvarnu potrošnju građana neke zemlje bez obzira na to jesu li dobra i usluge koje su im na raspolaganju platila kućanstva, vlade ili neprofitne organizacije.
Kako nece biti siromasnija, kad u Hrvatskoj ne vlada poslovna klima. Sve je jako komplicirano. Politika je iznad naroda, politicari su u politici radi oportunizma da nesto usicare, ali korupcijom. Zalosno!