Polarizirajuće obilježavanje jučerašnje stote godišnjice postojanja Sjeverne Irske hrvatske bi čitatelje mogla podsjetiti na atmosferu sličnih obljetnica u susjednoj Bosni i Hercegovini. Zbog podijeljenog društva i bremenite prošlosti tamošnji stanovnici drukčije doživljavaju postojanje ove britanske pokrajine, a situaciji su odmogli Brexit, pandemija COVID-19 i provala nasilja.
Ostavka liderice lojalista
Sjeverna Irska nastala je 3. svibnja 1921. odlukom britanskog parlamenta da će šest sjevernih okruga irskog poluotoka s protestantskom većinom činiti cjelinu, nasuprot 26 okruga na jugu. Irska je dotad već više stoljeća bila pod okupacijom Londona. Južni se dio otoka već 1922. odvojio od Ujedinjenog Kraljevstva i stvorio posebnu državu Irsku, a paralelno s ovim političkim događajima vodili su se irsko-britanski te zatim i irski građanski rat. U ovih stotinu godina Sjevernu Irsku obilježila je podjela na većinom probritanske protestante te nacionalističke i republikanske katolike.
Nakon desetljeća nasilja u drugoj polovici 20. stoljeća, 1998., potpisan je Sporazum na Veliki petak koji je okončao ‘nevolje’, kako ih nazivaju Britanci. Kraljica Elizabeta jučer je rekla da je nastavak mira u Sj. Irskoj zasluga njezinih građana.
– U Sjevernoj Irskoj danas je, možda više nego ikad, prisutna bogata kombinacija identiteta, podrijetla i aspiracija te optimističan pogled na svijet – rekla je jučer u čestitci.
No, situacija je mnogo složenija.
Stvaranje Sjeverne Irske nakon Prvoga svjetskog rata kao jednog od sastavnih dijelova UK razgnjevilo je nacionaliste, odnosno katolike koji su vjerovali da cijeli irski otok mora postati jedna država. Zbog toga je do danas ostala velika razlika u tome kako građani Sjeverne Irske doživaljavaju njezine obljetnice. Na svojim su domovima izvjesili irske trobojne zastave, a lojalisti britanske. Nacionalistički su političari jučer bojkotirali proslavu obljetnice.
– Dvije vodeće stranka imaju drukčije poglede na komemoracije. Vodeća unionistička stranka DUP slavi podjelu otoka, dok nacionalisti iz Sinn Feina ne žele imati veze s njom – rekao je Euronewsu irski povjesničar Cormac Moore.
Demografija je vrlo važna u ovakvim slučajevima, a ona pokazuje, govori Moore, da su u trenutku osnivanja Sjeverne Irske dvije trećine stanovnika bili lojalisti, dok su sada otprilike oni i nacionalisti podijeljeni popola. Tenzije su porasle i zbog Brexita, koji je u početku prijetio da će stvoriti tvrdu granicu na irskom poluotoku, ali ju je zapravo povukao između Sjeverne Irske i ostatka Ujedinjenog Kraljevstva.
To znači da pokrajina i Velika Britanija imaju drukčiji trgovački i regulatorni odnos s Europskom unijom nakon što je UK izašao iz EU. To je pak razgnjevilo sjevernoirske unioniste koji vjeruju d asu ih izdali i Bruxelles i London. U spomenutoj probritanskoj stranci DUP nedavno je ostavku dala šefica stranke Arlene Foster.
Hoće li Belfast biti dio Irske?
U travnju su u Belfastu izbili višednevni neredi, ponovno između nacionalista i lojalista, i to zbog osjećaja potonjih da je tužiteljstvo bilo preblago prema političarima iz proirskih stranaka koji su kršili mjere u lockdownu. No, nasilje koje je zatim buknulo naišlo je na osudu svih aktera. Nedavno je irski politolog s američkom adresom Brendan O’Leary u razgovoru za Večernji list objašnjavao razlike između BiH i Sjeverne Irske, o kojoj je jedan od najpriznatijih stručnjaka u svijetu.
Rekao je da su u Sj. Irskoj “drugi snažniji”, odnosno oni koji nisu ni nacionalisti ni unionisti. Sj. Irska, nastavio je, ima dva prva ministra, a BiH ima tročlano kolektivno Predsjedništvo. Sjevernoj Irskoj, isto tako, legalno nije dopušteno da postane nezavisna te dodao da postoji međunarodni dogovor koji joj omogućuje da postane dio ujedinjene Irske ako postoji većinska podrška toj opciji – što bi se moglo materijalizirati u sljedećim desetljećima – zaključio je O’Leary.
VIDEO U Virovitici počelo prvo hrvatsko drive-in cijepljenje
Treba tim protestantskim rojalistima, ex robovlasnicima i kolonizatorima jednom za svagda objasniti da se kupe s irskog katoličkog otoka.