Iako je nakon poraza na parlamentarnim izborima 2015. i 2016. u SDP-u prevladalo uvjerenje kako je stranka skupo platila koalicije i da bi na sljedećim izborima trebala nastupiti samostalno, SDP je ipak zaključio da je za pobjedu protiv HDZ-a potrebna široka koalicija.
Što s IDS-om i PGS-om
Zato je nakon Kukuriku koalicije, koalicije Hrvatska raste i Narodne koalicije, koje je SDP okupio za izlazak na izbore 2011., 2015. i 2016., SDP i za sljedeće izbore ponovno okupio relativno široku koaliciju od pet stranaka, nazvavši je Restart koalicijom i savezom za obranu Hrvatske od HDZ-a. Osim SDP-a, Restart koaliciji zasad su pristupili HSS, HSU, GLAS Anke Mrak Taritaš i SNAGA Gorana Aleksića. Odgovarajući na pitanje je li se zbog izvanredne situacije razmišljalo i o okupljanju još šire koalicije, čelnik HSS-a Krešo Beljak napominje kako smatra da bi stvaranje široke koalicije bilo nužno i bez koronakrize, i to zbog izbornog zakona koji je izašao iz ustavnih okvira, što dovodi u pitanje regularnost i zakonitost izbora, dodavši da isto razmišlja i Bernardić.
Beljak nam je otkrio kako je po uzoru na Mačekovo okupljanje cjelokupne opozicije na izborima 1938., od krajnje ljevice do krajnje desnice protiv vladajućih, prije mjesec dana u dogovoru s Bernardićem ispitivao mogućnost okupljanja svih ideološki raznorodnih stranaka kojima je zajednički nazivnik da su protiv HDZ-a, uključujući i Most.
– Predložio sam to i Nikoli Grmoji i Boži Petrovu, ali to je s podsmjehom odbačeno, što je jasno jer je riječ o neostvarenim HDZ-ovcima – otkriva Beljak zaključujući da mostovci “nikad nisu ni pomišljali na bilo koju drugu priču osim HDZ-a”.
Razgovara se i s još nekim strankama, poput IDS-a i PGS-a, ali i s nekim županima, gradonačelnicima i načelnicima. Sljedeći tjedan koaliciji pristupa bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs, koji će dobiti ulazno mjesto u 2. izbornoj jedinici. Iako predsjednik SDP-a i premijerski kandidat Restart koalicije tvrdi da će se o izbornim listama razgovarati tek kad se raspišu izbori, prema našim informacijama, dogovor o raspodjeli mjesta na izbornim listama već je postignut.
– Što se tiče HSS-a i mene osobno, naš je jedini uvjet bio da imamo kandidate u svim izbornim jedinicama, tako da će HSS imati na listama 15-ak mjesta, a definitivan raspored mjesta dogovorit ćemo naknadno – kazao nam je Beljak, koji dovodi u pitanje regularnost izbora u slučaju da se Nacionalni krizni stožer bude i dalje svakodnevno oglašavao i ako budu postojala razna ograničenja koja će onemogućavati kampanju.
Razgovori s IDS-om još traju, neizvjesno je hoće li se naša najsnažnija regionalna stranka priključiti SDPovoj koaliciji jer IDS još kalkulira isplati li mu se više izlazak na izbore sa SDP-om ili samostalno. Pregovara se i s međimurskim županom Matijom Posavcem, ali on još razmišlja, a odluku će donijeti tek nakon raspisivanja izbora. Posavec može birati između ponuda SDP-a i Radimira Čačića, koji se ne želi pridružiti SDP-ovoj koaliciji jer nakon izbora, računajući da će osvojiti jedan mandat, želi odriješene ruke kako bi mogao koalirati i sa SDP-om i s HDZ-om. Osim Čačića i SDP-a za Posavca postoji i treća opcija, koja predviđa okupljanje koalicije manjih regionalnih stranaka, kojoj bi Posavec bio na čelu.
Razgovaralo se i s nezavisnim saborskim zastupnikom Markom Vučetićem, ali njega ponuda nije zadovoljila, tako da će aktualni mandat za njega najvjerojatnije biti i posljednji. Bernardić će u sastavljanju lista pokušati ponoviti model s europskih izbora kada je kombinirao stranačke poslušnike i unutarstranačke protivnike, osiguravši da na listi budu jaka i prepoznatljiva imena, što je bio jedan od glavnih razloga uspjeha SDP-a na europskim izborima.
Bernardić će najprije zadovoljiti one koji su ga podržavali dok se pokušavao održati na čelu stranke. Tako će predsjednik Glavnog odbora SDP-a Erik Fabijanić biti nositelj liste u 8. izbornoj jedinici koja obuhvaća Kvarner i Istru, a primorsko-goranski župan Zlatko Komadina nositelj liste u 7. izbornoj jedinici, dok će se istaknuti SDP-ovac Peđa Grbin kao Bernardićev unutarstranački oponent morati zadovoljiti nižim mjestom na listi u 8. jedinici, koje ne jamči ulazak u Sabor.
Još gore će proći potpredsjednik Sabora i bivši ministar Siniša Hajdaš Dončić, jedan od predvodnika unutarstranačke pobune protiv Bernardića, koji će najvjerojatnije osvanuti zadnji na 3. izbornoj listi, koju će nositi zagorski župan Željko Kolar. Hajdaš Dončić može računati na ulazak u Sabor samo zahvaljujući preferencijalnim glasovima, a ako se na toj listi nađe i popularni Posavec, koji će, kao i Kolar, sigurno uzeti dio preferencijalnih glasova, to bi moglo ugroziti izglede Hajdaša Dončića.
Nekorektno prema biračima
Šef SDP-a planira na listu staviti i SDP-ove europarlamentarce, Biljanu Borzan, Freda Matića, Tonina Piculu i Romanu Jerković, ali je nastao problem kada je to osvanulo u novinama a da oni o tome nisu bili obaviješteni, što je kod Borzan i Picule naišlo na otpor, dok su Matić i Jerković previše lojalni predsjedniku da bi se bunili. Borzan smatra kako je nekorektno prema biračima da ona kao europarlamentarka bude na listi za Sabor, ali vjerojatno neće moći odbiti Bernardićev zahtjev iako neće biti prva na listi u slavonskoj izbornoj jedinici, kako je bilo planirano.
Koliko im široka ili šarena koalcija bila - izgubiti će izbore.