BEOGRAD - Oko 700 hrvatskih Srba koji su izbjegli iz Hrvatske uoči Oluje ili nakon nje tužilo je državu Srbiju zato što su nakon dolaska u izbjegličke logore u Srbiji bili nasilno mobilizirani i poslani na ratišta u BiH ili u istočnu Slavoniju. Odvjetnici Fonda za humanitarno pravo, nevladine organizacije iz Beograda, pravni su zastupnici 647 osoba koje su nakon nasilne mobilizacije na ratištu u prosjeku provele otprilike tri mjeseca, te obitelji 65 osoba koje su nakon nasilne mobilizacije poginule na ratištu. Fond je u njihovo ime pred sudovima u Srbiji pokrenuo 112 tužbi.
Mobilizirano pet tisuća hrvatskih Srba
- Ti su ljudi uglavnom u Srbiju izbjegli nakon Oluje. Neki su došli i prije, u lipnju 1995. Bili su smješteni u izbjegličke kampove. MUP ih je odvodio pod izgovorom da idu na informativne razgovore, nakon čega su autobusima odvođeni u Erdut, u Arkanov centar za obuku, i u Manjaču, gdje ih je nekoliko poginulo ili ih je zarobio HVO. Na ratištu su prosječno provodili oko tri mjeseca, bez osobnih dokumenata koji su im bili oduzeti i u uniformama bez oznaka - izjavila je Mojca Šivert, odvjetnica Fonda koja zastupa tužitelje.
Prema procjenama Fonda, MUP Srbije na taj je način prisilno mobilizirao oko 5000 hrvatskih Srba. Podnošenje prvih tužbi počelo je 1996., a dosad je ukupno 712 nasilno mobiliziranih podnijelo tužbe. Ostali, vjeruju u Fondu, nisu željeli pokretati procese zbog straha, a neki se javljaju i danas, ali, zbog zastare, više nije moguće podizati tužbe. Od 112 tužbi, dosad je zaključeno 45 i u svim slučajevima sudovi su donijeli presude u korist nasilno mobiliziranih.
- Na takve presude utjecala je odluka Vrhovnog suda Srbije od svibnja 2001. Sve do tada Vrhovni je sud tvrdio da Srbija nije odgovorna za njihov nasilan boravak na ratištima jer su se ta ratišta nalazila na teritoriju drugih država. Fond je, pozivajući se na međunarodne konvencije o zaštiti izbjeglica, uspio utjecati na promjenu toga stava, te je prošle godine Vrhovni sud donio odluku prema kojoj je Srbija odgovorna za svu štetu koja je tim ljudima nanesena nasilnom mobilizacijom - kaže odvjetnica Šivert.
Mnogi će svjedočiti u Haagu
Nasilno mobilizirani za tri mjeseca provedena na ratištu dobivaju jednokratnu naknadu štete, koja iznosi od 100.000 do 150.000 dinara, odnosno između 1500 i 2500 eura. Svaki član obitelji nasilno mobilizirane osobe koja je poginula dobiva oko 300.000 dinara ili 5000 eura. Ako sudovi pozitivno riješe sve tužbe, Srbija će za 647 nasilno mobiliziranih hrvatskih Srba morati platiti odštetu od otprilike 1,5 milijuna eura, a članovima obitelji 65 poginulih, uz pretpostavku da obitelj ima u prosjeku tri člana, dodatnih 975.000 eura, što ukupno iznosi oko 2,5 milijuna eura.
Ove presude mogle bi biti bitne i za suđenje Slobodanu Miloševiću za zločine u Hrvatskoj. Naime, nekoliko svjedoka tužiteljstva tvrdilo je da je MUP Srbije nasilno mobilizirao izbjegle hrvatske Srbe, što je Milošević poricao. Sudovi u Srbiji dosad su donijeli 45 presuda, koje potvrđuju da se to ipak događalo. Osim toga, neki od hrvatskih Srba koji su bili nasilno mobilizirani i koji su dobili odštetu od države Srbije, kako se navodi u predraspravnom podnesku za suđenje Miloševićevu za zločine u Hrvatskoj, pojavit će se u haaškoj sudnici kao svjedoci tužiteljstva.
Zorana Bajt
