Desetu godišnjicu članstva u Europskoj uniji Hrvatska će okruniti ulaskom u Schengen i preuzimanjem eura! Za tu prigodu ne očekuje se posebno slavlje kakvo se viđalo u drugim državama, poput svečanog koncerta za izabrane goste ili pak vatrometa za široke narodne mase, čime bi se barem simbolično proslavio važan politički i ekonomski događaj.
Plenkovićeva Vlada očito nije željela da se zabilježi kako u ponoć 1. siječnja 2023. godine slave odlazak kune, već se odlučila na skromnu protokolarnu dobrodošlicu euru. Ministar financija i guverner Hrvatske narodne banke poslije ponoći će podići prve eure s bankomata. Premijer će na Novu godinu ulazak u Schengen obilježiti susretom na Bregani s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i slovenskom predsjednicom Natašom Pirc Musar.
Nakon toga Plenković i Von der Leyen sastat će se u Banskim dvorima, a kavom u centru Zagreba, koju će platiti u eurima, simbolično će obilježiti članstvo Hrvatske u europodručju.
Kuna je još samo danas službeno sredstvo plaćanja. Hoće li ljudi moći u nedjelju na kakvoj terasi kafića popiti kavu i račun platiti u kunama?
Nema ni razloga ni potrebe da se posljednjeg dana u godini stvaraju redovi ispred banaka ili mjenjačnica da bi se u zadnji tren nabavili euri. Sve do 14. siječnja kuna je ravnopravno sredstvo plaćanja kao i euro te je moraju prihvatiti na svim prodajnim mjestima. Naravno, nemojte očekivati da ćete kavu platiti s 200 kuna i da će konobar svakom gostu uzvratiti razliku u eurima jer bi to i bio veliki zalogaj.
Kune će još samo danas moći povući iz 1300 bankomata, a već bi koji sat ili minutu nakon ponoći 2300 bankomata koji su protekla dva tjedna bili izvan funkcije morali isplaćivati eure. Na jednom takvom pola sata poslije ponoći eure će povući guverner Boris Vujčić, jedan od zaslužnijih što se cijela operacija uspješno privodi kraju, te ministar financija Marko Primorac.
Primorcu je teren za euro pripremio donedavni ministar financija Zdravko Marić, a nije naodmet spomenuti ni pokojnog guvernera Željka Rohatinskog, koji je najčvršće čuvao tečaj kune, što je dovelo do toga da Hrvatska danas ulazi u europodručje s deviznim rezervama teškima 27 milijardi eura. Prva tri mjeseca bankomati će se puniti samo novčanicama od deset i dvadeset eura, a svota novca koju građani odjednom mogu podići ovisi o tome koliko imaju novca na računu i kakva su pravila banke o tome.
Što je s onima koji će Novu godinu dočekivati izvan kuće ili pak u inozemstvu?
Posljednjih dana svi su savjetovali da bi slavljenici večeras morali imati nešto gotovine kod sebe ako zakaže tehnika, odnosno ako bude problema s odobrenjima pri plaćanju karticama. Što se tiče plaćanja mobilnim aplikacijama ili internet-bankarstva, te će veze biti u prekidu cijeli vikend, tako da se na taj oblik plaćanja treba osloniti nakon ponedjeljka ili utorka.
Sve su banke obavijestile svoje klijente o razdobljima kad bi moglo biti zastoja te se korisnici kartica trebaju ravnati prema uputama svojih banaka. Novogodišnji su aranžmani u pravilu plaćeni ranije, a za večernje i noćne konzumacije poželjno je osigurati gotov novac, bez obzira na to jesu li to kune ili euri.
Do kada se mogu vratiti kovanice kuna?
Jednako kao i papirnati novac, i kovanice se mogu slobodno trošiti do 14. siječnja, a nakon toga, ako nešto ostane, cijelu ovu godinu može se mijenjati za eure u bankama, u pošti te Fini, a sljedeće tri godine u Hrvatskoj narodnoj banci. Dakle, nema potrebe da se s vrećicama kovanica ljudi guraju ispred kovinomata, što se događalo ovih dana, jer novac nikome tko ga želi zamijeniti neće propasti.
Novčanice kune, iskrsnu li i za deset godina iz kakve knjige ili džepa kaputa koji godinama nitko ne nosi, moći će se mijenjati neograničeno. Njemačka Bundesbanka i dandanas prima novčanice njemačke marke te vjeruje da će one "kapati" i sljedećih desetljeća. Slično će vjerojatno biti i s kunama.
Ima li u optjecaju dovoljno eura?
Guverner Boris Vujčić uvjerava da ima. Hrvatska je dosad iskovala nešto više od 400 milijuna eurokovanica, no nije naodmet spomenuti da je novac roba koja slobodno cirkulira pa će u Hrvatsku dospjeti i euri iskovani u preostalih devetnaest članica eurozone, kao što će i hrvatski europski novčići "odletjeti" nekamo jer će ih iznijeti turisti. Novčanice eura identične su u svih dvadeset država članica eurozone i o njihovu izgledu i tiskanju odlučuje Europska središnja banka u Frankfurtu.
Trošak tiskanja euronovčanica snose države članice, ovisno o ekonomskoj snazi i udjelu u BDP-u. U Hrvatskoj bi se sada trebalo nalaziti oko 350 milijuna novčanica eura ne računajući eure koje građani drže u čarapama otprije. Inače, euro vrijedi sedam i pol puta više od kune, tako da će preračunavanje i usporedbe što koliko vrijedi mjesecima biti hrvatska svakodnevica.
Dokad će se zadržati dvojne cijene?
Cijelu sljedeću godinu trgovci su u obvezi iskazivati cijene u eurima i kunama, a slično vrijedi i za sve druge poduzetnike i institucije. Prve plaće i mirovine koje će stići u siječnju bit će u eurima – prosječne plaće bit će oko 1030 eura, a mirovine oko 400 eura.
U vrijeme kad ulazi u europodručje, Hrvatska je dogurala do 70-postotne prosječne razvijenosti EU, s tim što je najveći iskorak u približavanju prosječnim razinama napravljen posljednje dvije godine, kada je Hrvatska nešto jače odskočila, a većina ostalih članica znatno osiromašila.
Što će biti s inflacijom?
Visoka stopa inflacije zadržat će se i dalje, ali opći je dojam da su proteklih tjedana i mjeseci trgovci i proizvođači zaokruživali cijene prema gore mimo svake mjere pa bi sada mogao uslijediti i obrnuti trend. Smanjuje se količina prodane robe i usluga jer ljudi pažljivije troše pa nije ni čudno što će pojedini trgovački lanci prelazak na euro marketinški iskoristiti da najave zaokruživanje cijena nadolje i pojeftinjenje glavnih artikala.
Siječanj je, inače, "najškrtiji" mjesec u godini jer se ljudi istroše za blagdane pa u siječnju otplaćuju dugove. Inflacija će, navodno, u 2023. godini usporiti, no ni najoptimističniji prognozeri ne očekuju da će biti ispod sedam ili osam posto. Toliko bi trebale rasti i plaće da drže korak s troškovima života.
Što će biti s kamatama i kreditima?
Nažalost, kamate će rasti, a krediti će biti sve skuplji i skuplji, već od sutra i na Hrvatsku će se primjenjivati kamatne stope iz eurosustava po kojima nitko nikome neće posuditi novac po kamati nižoj od 2,5 posto, a čak će i središnje banke morati komercijalnim bankama plaćati 2 posto ležarine za novac koji će čuvati kod njih.
Kamate na štednju u eurozoni narasle su na oko jedan posto te se očekuje njihov rast i kod nas. Inače, euro kao valutu u europodručju koristi oko 340 milijuna ljudi te je ona druga najčešće korištena valuta u svijetu. Osim 20 članica europodručja, euro prema posebnom sporazumu koriste još i Andora, Monako, San Marino i Vatikan. Kosovo i Crna Gora službeno su usvojili euro kao svoju valutu bez sporazuma s EU i nemaju pravo izdavanja kovanica eura.
Što će biti s računima u banci i štednjom u kunama?
Štednja u kunama automatski će se na datum uvođenja eura preračunati u depozite u euru, bez naknade uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i uz zadržavanje postojećeg IBAN broja računa. U slučaju da klijent već ima tekući i/ili žiro račun i u kuni i u euru, u roku od 60 dana moći će trajno ugasiti jedan od ta dva računa ako to želi. Mogući su i multivalutni računi na kojima je položen novac u više različitih valuta. Zakon o uvođenju eura kao službene valute ne dopušta da banka provodi bilo kakve promjene po računima bez suglasnosti klijenata.
smrt hrvatske kune je najtužniji dan u kratkoj povijesti moderne hrvatske države.