Šokirana sam! Samo sam napisala običan, pomalo ljutit komentar. Nisam očekivala ovakvu reakciju – u nevjerici će 31-godišnjakinja iz sjeverne Hrvatske koja je objavom u popularnoj ženskoj grupi na Facebooku (prati je gotovo 200.000 ljudi) pokrenula čudesan val solidarnosti i humanosti “bezazlenom” raspravom o božićnom darivanju na temu što pokloniti najdražima.
“S obzirom na to da sam samohrana mama koja nema pojma što je to alimentacija, plus podstanar s dva školarca, plus što još neko vrijeme neću moći raditi, nama je Božić ove godine otkazan! Nema poklona, nema blagdanskog stola, nema ničega, hibernacija do daljnjega. Sebi ću kupiti dva metra štrika kad skupim dovoljno novca”, napisala je ona, vidno ogorčena.
Gotovo u hipu, izazvala je reakciju stotina žena, a deseci njih istoga su trena zatražile njezin broj bankovnog računa. Ženska solidarnost pokazala se u najsjajnijem svjetlu. “A vi ste me danas definitivno okružile i digle, digle! Godina je bila užasna većini nas, ali ovo što ste vi danas izvele, tako organizirano, iznenadno, šokantno i s toliko volje i osjećaja..., ne bih to sanjala ni u najluđim snovima. Hvala vam svima od srca!”, reagirala je sutradan ta majka.
I one koje su joj pomogle bile su dirnute.
“Ova je gesta tako dirljiva, to je dokaz koliko su žene pune suosjećanja, topline i ljubavi”, napisala je jedna. “Doslovno me nešto stegnulo u grlu i plućima”, nadovezala se druga. Spašavaju li to žene Božić u Hrvatskoj, u jednoj od najtežih i najneizvjesnijih godina?
– Naš su Božić definitivno spasile! Nemam stalni posao, a radim trenutačno za 3700 kuna, što se potroši dok platim stanarinu, režije, kupim nešto hrane... Kći mi ima sedam, a sin deset godina, oboje su školarci, i oni traže svoje. Pozitivna sam na koronavirus pa neću moći raditi iduća dva tjedna. Djeca još ne znaju ništa, nisu svjesna koliko nam je teška situacija – govori nam ova 31-godišnjakinja, želeći zbog svojih mališana ipak ostati anonimna. Nekada je, jednostavno, lakše požaliti se nepoznatima...
– Kad su krenuli komentari i poruke na moju reakciju, ostala sam zatečena! Javilo mi se jako, jako puno žena. Uplaćivale su nam novac, nudile odjeću, paketiće slatkiša, poklone, jedna će nam žena čak poslati i adventski vijenac, druga donijeti kolače... Plače mi se čitav dan! Ne znam što bih rekla, zbilja ovo nisam očekivala – emotivno će naša sugovornica. Objavu je “digla” na stranicu navečer, a već od 6 sati ujutro “inbox” joj je doslovce bio zatrpan porukama. Potpuno je to promijenilo planove za Božić u njezinoj obitelji, nabolje.
– Neću se morati brinuti hoću li moći ispeći kolač i hoće li djeca pod borom imati što otvarati. Ovo je i više nego što sam mogla zamisliti, bit će i za sve režije. Koliko god godina grozna bila, ipak se svi veselimo blagdanima. I svi se nadamo sretnijoj 2021. – zaključuje. Na istu objavu javila se još jedna majka dvoje djece u teškoj situaciji, a iako ni ona to nije tražila, i njoj su žene same priskočile u pomoć. Nije ovo izolirana situacija: i u drugim omiljenim okupljalištima u virtualnom svijetu, nerijetko se svjedoči ženskoj solidarnosti. Nude novac, odjeću, ali i pravnu pomoć majci koja vodi borbu s bivšim suprugom oko viđanja djece...
– Možda je žena ženi vuk, ali kad vidi i osjeti da je nekome potrebna pomoć, napravit će sve da pomogne. Fascinantno je što sve žene mogu napraviti, ženska solidarnost nema granica – komentira, pak, 25-godišnja Ivana iz Istre, jedna od onih koja je pomogla akterici s početka naše priče, nepoznatoj ženi s kojom se “susrela” samo na internetu.
– Definitivno, žene ove godine spašavaju Božić! Kad god možemo, uvijek trebamo pomoći, jer nikad ne znamo što nas čeka u životu i što se nama sutra može dogoditi – poručuje ona.
– U vrijeme kad više ništa nije crno ili bijelo, želim da žena ženi ne bude vuk, da pomognemo onima kojima je to potrebno i pokažemo “girl power” na djelu. Drago mi je što mogu pomoći da gospođa i njezina djeca osjete Božić u punom smislu, a najviše od svega voljela bih da otjera sive misli s uma. Važno je da nikad ne budemo sebični te da smo spremni dijeliti, a s obzirom na osjetljivu situaciju koju je ova godina donijela, to dolazi do izražaja – dodaje.
– Raduje me činjenica što postoji toliko ljudi koji su spremni pomoći, bez obzira na to je li blagdansko vrijeme ili ne. Prvo me rastužio njezin komentar, ali me razveselila reakcija tolikog broja žena – kaže 22-godišnja Valentina iz Čazme.
– Uvijek žene pomažu ženama! Žena ženi NIJE vuk! – ističe i Sabrina, 30-godišnjakinja iz Rijeke.
Stručnjaci, pak, ističu kako je očito da nas sve pogađa kriza u kojoj se nalazimo.
– Pandemija daje perspektivu borbe za goli život, no društveni položaj itekako utječe na to kako prolazimo kroz ovu situaciju. Borba za goli život u situaciji ugroze porađa, međutim, ne samo borbu za vrijednost golog života, nego i za život gole vrijednosti: naime solidarnost! Status žene na društvenoj mreži u kojem izjavljuje da će morati otkazati Božić ove godine, a na koji su odmah mnoge žene reagirale te uplatile i ponudile konkretnu pomoć, jedan je od primjera za to – tumači doc. dr. sc. Anita Dremel, profesorica na Katedri za sociologiju Filozofskog fakulteta Osijek.
Solidarnost, nastavlja ona, uključuje prepoznavanje osnove na kojoj se temelji naša pripadnost određenom kolektivu te između ostalog uvjetuje i empatiju.
– Danas smo u pokušajima znanstvenog promišljanja solidarnosti suočeni s pitanjem što taj pojam znači u kontekstu ove krize, ali i globalizacije, intenzivnih dobrovoljnih i prisilnih migracija, poduzetničke korporativne kulture i ostalih pritisaka u visokodiferenciranim kompleksnim društvima. Zato je važno da ne samo kao pojedinci, nego i kao kolektiv kritički promislimo humanitarizam prema ranjivim skupinama i izbjegnemo logiku u njemu sadržanog napuštanja. Promišljanje solidarnosti treba zato vidjeti kao imperativ – ističe sociologinja Dremel. Kategorija žena, pojašnjava ona, nije jedinstvena i bitno je presijecaju druge dimenzije društvenog identiteta ili fragmentacije, no još je uvijek u našem društvu moguće govoriti o ranjivosti društvenog položaja žene.
– Žene su na važne načine i akteri promjene i izvori kontinuiteta te su ključne pri održavanju života u novim kontekstima. Kako je klasična teorija zanemarivala ulog i doprinos žena, tako to vrijedi i za primjerice suvremene analize položaja, iskustava i doprinosa (kao i višestruke opterećenosti) žena.
Ženske priče, vidimo oko sebe, pružaju nam uvid u življene dokumente o tome kako prakticirati solidarnost i umicati mjestima koja proizvode strukturalno nasilje. Postkolonijalna i feministička teorija ističu nam već neko vrijeme Druge kao djelatne i istodobno nevidljive. Stoga je imperativ istražiti presijecanja politika identiteta s politikama roda, klase, etniciteta, religije, dobi, profesije i tako dalje, a sve u potrazi za novim definicijama pojma i sadržaja solidarnosti koji više ne zadovoljavaju klasične socijalne i političke teorije – kaže profesorica Dremel.
Da je solidarnost riječ koju danas rijetko čujemo, smatra psihologinja doc. dr. sc. Lara Cakić. No upozorava i na dubinski problem u našem društvu.
– Čak i u pojedinačnim akcijama traženja pomoći ne koristi se riječ solidarnost. Trebamo sustav koji funkcionira na temeljima solidarnosti, da građani znaju da se mogu osloniti na njega u situacijama kad im je to potrebno (zdravstvene usluge, obrazovanje, ekonomska kriza, diskriminacija…). Sustavni problemi ne rješavaju se tako da pojedinci izlaze u medije, iznose svoju nevolju, izlažu svoju intimu, izlažu djecu ne bi li probudili suosjećanje kod drugih i potaknuli ih da im pomognu. Time potičemo ponižavanje ljudi. Potičemo i neravnopravnost i mogućnost zloupotrebe u dobivanju potrebne pomoći – nema svatko mogućnosti, vještine i potrebu javno izlagati svoju intimu. Kada pomažu, ljudi mogu osjećati i da im oni kojima su pomogli duguju, pa onda postavljati pitanja kako su potrošili pomoć, kako su to iskoristili. Ne ponižavajmo ljude, pomozimo im da si izgrade dostojanstven život. Čovjek s dostojanstvom i integritetom je čovjek koji nije uplašen i podložan ucjenama, neprihvatljivim kompromisima – poručuje psihologinja Cakić.
Važno je stoga, nadovezuje se, učiti djecu da pomažu, dijele, surađuju.
– I to ne zato što će možda njima jednog dana trebati pomoć, već ih moramo učiti sposobnosti da se stave u poziciju drugih, kako bi uvidjeli da nije u redu da netko pati, trpi nepravdu ili da mu nešto osnovno nedostaje te da je to način na koji zajednica i društvo trebaju funkcionirati, a ne zbog straha što će nam se dogoditi ako ne pomognemo – zaključuje ona.
Kakav soroševski politički traktat na temelju jedne humanitarne akcije. Kakav cherrypicking. Takvih akcija ima na stotine u raznim grupama na Facebooku i u njima RAVNOPRAVNO sudjeluju žene i muškarci. Nema dijeljenja po spolu. Samo ekstremisti mogu raditi separaciju osnovnih ljudskih kategorija poput empatije i želje za pomoću. Jer kada navodite "girl power" onda niste ništa drugo nego šovinistički ekstremisti koji smatraju da je jedan spol nadmoćniji nad drugim. Toga u stvarnosti nema. Ljudi imaju svoje individualne karakteristike koje ne ovise o spolu. Imate loše muškarce, ali imate i žene koje su spremne ubiti svoju djecu ili naručiti da se nekoga premlati i ubije. Kao što muškarci vode ratove, tako i dan-danas imamo ženske vođe država koje bez problema sudjeluju u vojnim intervencijama te uništavaju tuđe živote kroz MMF i EK. Prestanite biti seksistički ekstremisti i shvatite da je daleko bitnija podjela po klasama nego po spolovima.