Nepostojanje političke suglasnosti u BiH o izboru, odnosno definiranju
ciljnog jezika u procesu prevođenja zakonodavstva Europske unije,
značajno je usporilo ovaj vrlo značajan segment europskih integracija.
Pat-pozicija
Sektor za prevođenje iz područja europskih integracija unutar Direkcije
za europske integracije Bosne i Hercegovine zatočenik je ove političke
pat-pozicije jer mnoge planirane aktivnosti ne mogu biti u cijelosti
realizirane. Već gotovo godinu dana traju aktivnosti na utvrđivanju
jednog ili više ciljnih jezika i modela prevođenja acquis
communautaire, a bez toga nije moguće službeno prevesti propise EU-a i
uskladiti domaće zakonodavstvo s njima.
Prema godišnjoj informaciji o radu DEI-ja, zbog spora oko
toga trebaju li ciljni jezici biti sva tri službena jezika u BiH ili
samo jedan, nemoguće je okončati proces izrade priručnika za prevođenje
pravnih propisa EU-a, kao i uspostavu pune međuinstitucionalne suradnje
u procesu prevođenja.
Kompromisni prijedlozi
Nemoguće je izgraditi i registar prijevoda, a tu su i brojni drugi
problemi. Na državnoj vladi je još prošle godine
osporena informacija da bi zbog činjenice da su licencije za prijevode
na hrvatski i srpski jezik već dobile Hrvatska, odnosno Srbija, Bosna i
Hercegovina mogla doći u situaciju da pravno naslijeđe EU-a prevodi
isključivo na bosanski jezik, a ne i na ostala dva službena jezika.
Bilo je navodno i kompromisnih prijedloga, prema kojima bi se unutar
BiH, kada je o zakonodavstvu EU-a riječ, ravnopravno tretirala sva tri
jezika, a da se u komunikaciji prema EU-u ide s bosanskim jezikom. No,
srpski ni hrvatski predstavnici u Vijeću ministara nisu pristali na to.
NESUGLASJE Bez dogovora o prijevodu europskog pravnog naslijeđa
Bh. politika blokira prijevod propisa EU
