SARAJEVO - Iako još nije među europskim državama s najstarijim
stanovništvom, Bosna i Hercegovina definitivno nije zemlja mladih
ljudi. Stalna upozorenja o pojavi bijele kuge te ratno i poslijeratno
iseljavanje stanovništva rezultirali su time da BiH sve više postaje
zemlja staraca.
Trostruko smanjenje
manjenje To najbolje potvrđuju službene brojke statističkih zavoda.
Prirodni je priraštaj u Federaciji BiH 1991. godine bio 8,9 na 1000
stanovnika. Deset godina kasnije priraštaj se gotovo trostruko smanjio
- 3,1, a lani je bio samo 1,1 na 1000 stanovnika.
Zahvaljujući dijelom i takvu prirodnom priraštaju, u Federaciji je
danas oko 14 posto stanovništva starije od 65 godina. Trenutačno je u
većem entitetu nešto više od 327.000 osoba iznad te dobne granice. S
druge strane, oko 420.000 ili 19 posto populacije mlađe je od 14
godina. Zanimljivo je kako među građanima starijima od 65 godina
najviše je žena, a među onima mlađima od 14 godina više je muškaraca.
Iz toga bi se dalo zaključiti da je muški dio populacije u BiH mlađi od
ženskog.
Gotovo dvostruko više mladih nego starih građana živi i u Unsko-sanskoj
županiji, a prema službenoj statistici, najstarije su
Bosansko-podrinjska i Hercegbosanska županija. U županijama, čija su
sjedišta Goražde i Livno, 50 je posto više osoba starijih od 65 godina
nego djece i tinejdžera.
Više starih nego mladih živi i u Posavskoj i Hercegovačko-neretvanskoj
županiji, a Srednjobosanska i Zapadnohercegovačka županija još
uspijevaju zadržati više mladih.
Manje starijih žena
Zabrinjava predviđanje da će se taj omjer i dalje povećavati u korist
starijih osoba. Iznimno niska stopa prirodnog priraštaja teško će se
promijeniti, a male su šanse da se zaustavi i odlazak mladih, posebice
srednjoškolaca i studenata u inozemstvo. Doda li se tomu i napredak
medicine koji povećava granice prosječne životne dobi, očito je da BiH
ubrzano ide prema društvu starih zemalja europskoga kontinenta.
Djeca su i tinejdžeri - 19 posto stanovništva
BiH sve više postaje zemljom starih ljudi
