Švicarska se ne želi uplitati u ratove, ali voli zarađivati. Sukob između tih vrijednosti - plus zabrinutost da ruski predsjednik Vladimir Putin predstavlja rizik za cijelu Europu - potiče zemlju da preispita svoj obrambeni stav. U izvješću objavljenom u četvrtak, skupina stručnjaka preporučuje vladi da zemlja, koja je neutralna od 1515., radi na "zajedničkoj obrambenoj sposobnosti" s EU-om i NATO-om, piše Politico.
"Od ruskog napada na Ukrajinu, neutralnost je ponovno postala predmet političkih rasprava, kako u zemlji tako i u inozemstvu. Pritisak na Švicarsku da razjasni svoje stajalište raste", stoji u izvješću, pozivajući na "reviziju" svoje politike neutralnosti. Potencijalni politički preokret još je jedan znak kako ruska sveobuhvatna invazija Ukrajine 2022. mijenja europski sigurnosni krajolik. Napad je, također, potaknuo Švedsku i Finsku da se pridruže NATO-u. Stručnjaci koji su pripremali izvješće — uključujući diplomate, visoke dužnosnike, bivšeg čelnika švicarske vojske i Wolfganga Ischingera, bivšeg ravnatelja Münchenske sigurnosne konferencije — dostavili su svoje nalaze švicarskoj ministrici obrane i sigurnosti Violi Amherd.
Švicarski izvoz oružja pao je prošle godine za 27 posto na manje od 700 milijuna švicarskih franaka (746 milijuna eura) u usporedbi s 2022. godinom. Bern zabranjuje prodaju oružja zemljama u ratu, a to je imalo snažan učinak na odnose s drugim zemljama koje su Ukrajini željele poslati oružje koje bi moglo uključivati švicarske komponente. Švicarska je blokirala isporuku oružja i streljiva Ukrajini iz nekoliko europskih zemalja. Bili su potrebni mjeseci pritiska da Švicarska pristane poslati višak tenkova Leopard u Njemačku kako bi zamijenila one poslane u Ukrajinu.
Izvješće je bilo kontroverzno prije nego što je uopće objavljeno jer su oporbene stranke optuživale Amherd da je u stručni odbor imenovala uglavnom entuzijaste za NATO i EU. Ono će vjerojatno naići na otpor u švicarskom parlamentu, a Amherd je već na meti kritika zbog sve tješnjih veza zemlje s NATO-om.
VEZANI ČLANCI:
"Izvješće jasno pokazuje da je Švicarska zapadna zemlja i stoga podržava zapadne vrijednosti", rekao je Jean-Marc Rickli, voditelj odjela za globalne i nove rizike Ženevskog centra za sigurnosnu politiku. Međutim, "pozivi na pojačanu vojnu suradnju s NATO-om i EU vrlo će vjerojatno potaknuti brojne rasprave unutar Švicarske", dodao je.
Stručnjaci ne predlažu da Švicarska u potpunosti odustane od neutralnosti i pridruži se NATO-u, ali pozivaju na dublje veze s vojnim savezom i EU na zajedničkoj obuci, obrani od balističkih projektila te bilateralnim i multilateralnim vježbama. Izvješće također poziva da vojni rashodi dosegnu 1 posto BDP-a do 2030. godine. Švicarska trenutno troši 0,76 posto BDP-a na obranu — daleko manje od bilo koje članice NATO-a, osim Islanda koji nema vojsku. Iako je malo vjerojatno da će Švicarska biti napadnuta, zemlja je već meta hibridnog ratovanja, uključujući dezinformacije, špijunažu i kibernetičke napade, navodi se u izvješću. Stručnjaci preporučuju kretanje prema "globalnoj obrani", što znači pripremu cijelog društva - ne samo vojske - za potencijalni sukob.
U srijedu je švicarska delegacija otputovala u Luksemburg kako bi se sastala s NATO-ovom Agencijom za potporu i nabavu (NSPA). Jedan od ciljeva sastanka bio je procijeniti potencijalne sinergije i mogućnosti suradnje s agencijom. Ranije ovog mjeseca, savezno vijeće također je odobrilo sudjelovanje u dva projekta Stalne strukturirane suradnje EU-a (PESCO), jednom o vojnoj mobilnosti koji ima za cilj olakšati prelazak granica i drugom o kibernetičkoj obrani.
GALERIJA Apokaliptični prizori u Ukrajini: Pogledajte što ostane nakon ruskog napada s 200 projektila
Ne zele pomoci drugima u nevolji,ali ce zato njihove banke objerucke prihvatiti nacisticko zlato.