Duboko u švicarskim Alpama, pokraj stare zrakoplovne piste nalazi se ogromni bunker u kojem se nalazi vjerojatno najveće skladište zlata na svijetu.
Na ulazu se nalaze zaštitari opremljeni neprobojnim prslucima, a iza njih su mala metalna vrata na granitnoj stijeni koja se nalazi na kraju uske seoske ceste.
Ogromni metalni sef otvara se samo nakon što se ukuca kod, skenira zjenica te prođe sustav za skeniranje lica. Vlasnik ovog bunkera ne želi otkriti svoj identitet, a boji se i da bi otkrivanje imena kompanije koja stoji iza tog bunkera navela lopove prema njemu, piše Bloomberg.
Oprezan je i kod biranja klijenata koji žele kod njega ostaviti zlato. Ne žele probleme, a na svakog klijenta kojeg uzmu odviju jednog ili dvojicu.
Potražnja za zlatom narasla je od početka financijske krize 2008. godine, a mnogi bogataši posjedovanje zlata vide kao zaštitu protiv nesigurnosti banaka i kao razumnu investiciju u vremenima kada su tržišta promjenjiva, a prinosi gotovo nikakvi kada je u pitanju držanje gotovine na računima ili kupnja obveznica s malim rizikom.
No, ovo je također način i da se izbjegne nadzor poreznih službi. Posebice nakon što su američki, francuski i njemački tužitelji krenuli za građanima koji su imali neprijavljene bankovne račune u Švicarskoj. Posao skladištenja ne podliježe istoj regulativi koja od banaka u Švicarskoj zahtijeva da prijave bilo kakve sumnjive aktivnosti i transakcije. Amerikanci također nisu dužni prijaviti zlato koje drže izvan financijskih institucija.
U pola godine uvezeno zlato vrijedno 40 milijardi dolara
Diljem Švicarske postoji oko 1000 vojnih bunkera, a prošlih godina prodano ih je nekoliko stotina. Njih desetak sada služi za pohranu zlata kao i računalnih podataka.
Dolf Wipfli osnivač je i izvršni direktor kompanije Swiss Data Safe i jedan je od rijetkih vlasnika koji su spremni na razgovor o svom poslovanju. Njegov bunker u kojem čuvaju zlato svojih klijenata nalazi se izvan zaseoka Amsteg. Nije htio otkriti točnu lokaciju bunkera, a znatiželjne posjetitelje odveo je u sobu u kojoj se nalaze računalni serveri koji se odnose na drugu polovicu njihovog posla.
Ne želi otkriti koliko zlata drži, a samo kaže kako od 2008. godine raste zanimanje za alternativu bankovnim depozitima.
- Trgovina zlatom veliki je dio švicarskog gospodarstva - smatra John Cassara, bivši specijalni agent Američke riznice i autor knjiga o pranju novca.
Kaže kako nije iznenađen što u Švicarskoj ne postoje učinkovitiji napori u bolje praćenje zlouporabe zlata.
U prvoj polovici ove godine u Švicarsku je uvezeno zlata u vrijednosti od oko 40 milijardi dolara što je na tragu najrekordnije 2013. godine.
>> Zlatna groznica u Kremlju: Rusija ima više od 1200 tona
autor je "zaboravio" spomenuti jednu "sitnicu" - u zadnjih 5 godina cijena zlata je u konstantnom padu - 2011. bila je 60 $/gr, a danas je oko 40. i to je ta "velika sigurnost" investicije u zlato...