Dok se svijet bori s pandemijom koronavirusa, teroristička organizacija Boko Haram nastavlja svoj krvavi pohod. U njezinu zadnjem smrtonosnom pohodu, napadu na farmu na sjeveroistoku Nigerije, 110 civila nemilosrdno je ubijeno, a još oko 500 ranjeno, dok se još deseci vode kao nestali. Prema svjedočenju Edwarda Kallona, UN-ova humanitarnog koordinatora u zemlji, tridesetorici ubijenih muškaraca odrubljene su glave u selu Koshobe u blizini grada Maiduguri u državi Borno. Nigerijska teroristička organizacija Boko Haram nosi etiketu najsmrtonosnije terorističke organizacije na svijetu.
Djevojke bombašice
Daleko su okrutniji od Al Qaide i ISIL-a. Za razliku od tih terorističkih organizacija, Boko Haram svoje taoce, osim odrubljivanja glave, i kamenuje do smrti. U posljednjoj godini, uglavnom zbog aktivnosti ovih nigerijskih militanata, Afrika je zabilježila povećanje terorističkih napada od čak 300 posto. Ovo je najveći porast terorističkih aktivnosti bilo gdje u svijetu. Između ostalog, Boko Haram je proširio svoje aktivnosti s Nigerije na Čad i Kamerun.
Oni uglavnom napadaju uz pomoć automatskih pušaka, za razliku od drugih terorističkih organizacija koje koriste eksplozive. Mlade djevojke koriste kao samoubojice. Za vođu Boko Harama Abubakara Shekaua SAD je raspisao nagradu od 7 milijuna dolara za bilo kakvu informaciju o njemu. Članovi terorističke organizacije Boko Haram, koji su se zakleli na vjernost ISIL-u i Abu Bakr al-Baghdadiju, uništili su više od 200 crkava, a sa zemljom sravnili nekoliko desetaka sela protjeravši desetak tisuća kršćana. Smatraju se odgovornima za smrt 36.000 ljudi i više od tri milijuna raseljenih.
Organizaciju Boko Haram osnovao je Muhamed Yusuf, pobornik radikalnog tumačenja islama, 2002. godine u Majduguriju, no njega su zarobile i pogubile nigerijske snage sigurnosti 2009. godine. Vođenje organizacije tada preuzima Abubakar Shekaua, Yusufov bivši zamjenik. Organizacija je tada postala još nasilnija. “Boko Haram” u prijevodu znači “zabranjeno zapadno obrazovanje”. Njihovi oružani napadi eskalirali su u smislu učestalosti i intenziteta. Boko Haram propagira uspostavu “čiste” islamske država sa šerijatskim zakonima, zaustavljanje svega onoga za što oni smatraju da je “zapadnjačenje”.
Zalažu se za zabranu interakcija sa zapadnim svijetom te se protive nigerijskoj vlasti. Organizacija je poznata zbog napada na muslimanske vjerske službenike, kršćane i vladine ciljeve, kao i za napade na crkve, džamije, škole i policijske stanice. Boko Haram je postao zloglasan zbog masovnih otmica, najviše mladih djevojaka. 2014. u gradu Chibok, pokrajina Borno, oteto je 200 učenica, dok je 2015. oteto njih 300. Djevojke koje nisu prodane većinom su bile iskorištene kao bombašice samoubojice.
Prema podacima Amnesty Internationala, oko 2000 djece bilo je u zarobljeništvu terorističke organizacije Boko Harama, dok je na tisuće žena bilo oteto u oružanim akcijama ove zločinačke organizacije. Boko Haram sve je češće ciljao i drvosječe, stočare i ribare u svojim terorističkim pohodima, optužujući ih za špijuniranje i prosljeđivanje informacija vojsci i lokalnoj miliciji koja se bori protiv njih.
Ratovi za bjelokost
Prema procjenama američke obavještajne agencije CIA-e, Boko Haram ima oko 10 tisuća boraca, uključujući i ćelije specijalizirane za samoubilačke bombaške napade. Napadajući na vojne baze i banke, Boko Haram je stekao kontrolu nad ogromnim količinama oružja i novca. Osim toga, Boko Haram ima i bjelokost kao izvor financiranja. Diljem Afrike već nekoliko godina bjesni rat između policije i vojske s jedne strane i krijumčara bjelokosti s druge strane.
Bjelokost je vrlo profitabilan izvor prihoda, donosi gotovo 50 milijardi kuna na godinu, a njome se financira i cijeli niz terorističkih organizacija u Africi među kojima i Boko Haram koji ima posebne postrojbe za izlov slonova jer kljovama financiraju sve što im treba. Svim terorističkim organizacije danas je trgovanje bjelokosti postao glavni prihod s obzirom na to da je svima koji su na listi terorističkih organizacija račun blokiran i ne mogu obavljati novčane transakcije putem banaka, a preko krijumčara i posrednika za bjelokost dobivaju gotovinu, i to u stranim valutama kao što su dolari i euri.
Nerijetko se događaju i žestoki sukobi koji se pretvore u pravi rat za bjelokost između samih krijumčara i terorističkih organizacija poput Boko Harama i Al-Qa’ide u Nigeriji, boreći se za prevlast nad rezervatima u kojima obitavaju slonovi i nosorozi. Iako za sebe kažu da su pravi muslimani i da provode na zemlji Alahove zakone, predsjednik Nigerije Muhammadu Buhari kazao je da 90 posto žrtava terorističke organizacije Boko Haram čine upravo muslimani te da Boko Haram nema veze ni s vjerom ni s ljudskošću.
Radikalni islam najveća je prijetnja zapadnoj kršćanskoj civilizaciji. Kršćanstvo naučava ljubiti neprijatelja, okrenuti drugi obraz, a islam potiče ubijanje, masakriranje u ime alaha.