Prodavačici jednog Kerumova dućana u Splitu uzeli su tisuću kuna od plaće zbog toga jer je bila na bolovanja. Kad je priča o kažnjavanju bolesne radnice dospjela u novine, direktorica tvrtke izjavila je da je riječ o pogrešci koja će biti ispravljena, jer, zaboga, ljudski je griješiti. Kerumu, kao i tolikim drugim poslodavcima, dosad se nije dogodila pogreška da ljude plati tisuću kuna više. Koliko god ružan bio, Kerumov je postupak krunski dokaz zašto ne treba prepustiti poslodavcima da odlučuju kako će i koliko plaćati bolovanja.
Kerumova je trgovkinja sva u suzama otišla kući otprilike nekoliko dana nakon što je ministar zdravstva Neven Ljubičić otkrio da Vlada ima namjeru prebaciti na poslodavce obvezu da plaćaju naknadu i za dulja bolovanja. Prema sadašnjim propisima, trošak bolovanja podijeljen je između poslodavaca i države: poduzeća isplaćuju naknadu do 42. dana bolovanja, a sve dulje od toga država. Svakog dana na bolovanje odlazi 20-ak tisuća radnika, koji bi mogli biti ozbiljno uzdrmani ako briga o njihovu financijskom zdravlju padne samo na teret tvrtki u kojima rade.
Ako Ljubičićeva najava nije samo pokusni balon da se vidi reakcija javnosti, plakat će mnogi. Poslodavci su odmah izračunali da ih bolest radnika već sada godišnje stoji oko dvije milijarde kuna, pa su odbrusili Ljubičiću da ne žele na svoja pleća preuzeti još 1,5 milijardi kuna, koliko otprilike država plaća dugotrajna bolovanja.
Najavljujući prebacivanje svih bolovanja na poslodavce, ministar Ljubičić nije rekao da će smanjiti stopu doprinosa, čime bi mogao ublažiti ljutnju industrijalaca i lakše progurati svoj prijedlog. Naprotiv, poučio je poslodavce da se s troškovima nose tako da "bolje kotroliraju opravdanost bolovanja". Zna se kako se to radi: oduzima se od plaće, prebacuje na lošije plaćena mjesta ili otpušta čim se pruži prilika.
Kako bi ih preduhitrili da odu na bolovanje, poslodavci će početi eliminirati s posla svakoga tko ne izgleda kao vrhunski atletičar i nema besprijekoran zdravstveni karton. Zakon istina kaže da nitko tko je na bolovanju ne može dobiti otkaz, ali poslodavac uvijek ima načina da ga otpusti. Danas se vrlo malo ljudi zapošljava na određeno vrijeme, pa bilo kakva sitnica može biti razlogom za prekid ugovora.
Strah od gubitka posla i borba za golu egzistenciju sigurno su razlog što se stopa bolovanja u Hrvatskoj iz godine u godinu smanjuje. Prema posljednjim podacima HZZO-a, stopa bolovanja prepolovila se u sektorima gdje dominira privatni kapital. Od liječnika se, pak, čuje da zbog straha od gubitka posla mnogi radnici odbijaju bolovanja, iako im je dijagnoza takva da nipošto ne bi smjeli na posao.
