Predsjednik IDS-a Boris Miletić ima samo 41 godinu, a već je deset godina gradonačelnik najvećeg istarskog grada Pule. Tako mlad, a toliko političkih utakmica u nogama. Miletić je prije nekoliko dana privukao pozornost hrvatske javnosti najavom da će tiskati istarsku putovnicu. Nakon višesatnog razgovora s njim zaključio sam da je riječ o predizbornom triku kojim želi privući pozornost medija. Miletić zapravo želi financijsku decentralizaciju Hrvatske i to je okosnica njegova političkog programa. Dok u javnim nastupima na televiziji Miletić djeluje pomalo agresivno i bez emocija, kao neki ambiciozni menadžer koji želi podijeliti desetke otkaza, tijekom našeg razgovora pokazao je i svoju empatičnu stranu. Odgovarao je strpljivo i na neugodna pitanja, a jedini znak nervoze pokazao je kada sam doveo u pitanje njegovu autonomiju u odnosu na njegova političkog oca Ivana Jakovčića.
Mnoge je iznenadila vaša najava da ćete izdati istarsku putovnicu. Poslije ste rekli da je to bila zapravo poruka tolerancije nakon govora mržnje u Srbu?
To je bio iskaz revolta nakon što sam vidio što se događalo na proslavi antifašističkog ustanka na koji smo mi u Istri osjetljivi. Kada govorimo o civilizacijskim dosezima, demokratskim standardima i ljudskim pravima, Istra doista predstavlja svijet za sebe.
Može li se istarski antifašizam poistovjetiti s ustankom u Srbu koji izaziva povijesne kontroverzije?
Hajdemo povijest prepustiti povjesničarima. Neka se oni time bave. No činjenica je da je upravo na vrijednostima antifašizma i temeljem slavnih pazinskih rujanskih odluka Istra pripojena matici domovini. Prema tome, politika IDS-a nikada nije imala ideje teritorijalnih odvajanja. Da, mi se zalažemo za decentralizaciju, za višu razinu autonomije u smislu ovlasti i odlučivanja, ali unutar Republike Hrvatske.
Pitam vas zbog toga što Hrvatska Dan antifašističke borbe obilježava 22. lipnja. Nije bez razloga Srb zamijenjen Siskom. Pravite li razliku između istarskog i sisačkog antifašizma s jedne strane i onoga što se događalo u Srbu gdje su ubijani susjedi Hrvati koji nisu bili ni za što krivi?
Antifašizam je univerzalna vrijednost i na tome se danas temelji moderna Europa. Za nas je antifašizam vrijednost koju baštinimo i koju živimo u Istri. To nije samo riječ ili fraza na papiru.
Jeste li ikada bili na proslavi u Srbu?
Nisam.
Planirate li ići?
Vidjet ćemo što će biti u budućnosti.
Idemo na još jednu povijesnu kontroverziju. Kako ocjenjujete presudu u Münchenu?
Nema velikog i malog zločina. Trebaju biti kažnjeni svi za koje se dokaže da su počinili zločin. Svatko treba odgovarati za svoj čin neovisno o tome kada se dogodio.
Neki analitičari smatraju da je ovo osuda ne samo komunizma nego i Titove Jugoslavije.
Ponavljam, ako su unutar bilo kojeg sustava počinjeni zločini, treba ih istražiti, a ako se zločin dokaže, za njega počinitelji trebaju odgovarati. Držim da se svi možda malo previše bavimo prošlošću. Normalno, trebamo poštovati prošlost, uvažavati i učiti iz prošlosti, ali mislim da bismo se svi malo trebali usmjeriti prema budućnosti.
Kako vi vidite Istru u budućnosti?
Nakon grada Zagreba sigurno smo najrazvijenija regija u Hrvatskoj, ali i o Zagrebu bi se dalo razgovarati. Ne možemo se pomiriti s postojećim stanjem jer držimo da bismo mogli biti kudikamo razvijeniji te da bi društveni standard mogao biti puno viši. Dovoljno je da pogledamo regije u sjevernoj Italiji i Austriji koje su udaljene od Istre stotinjak kilometara.
Kada smo već kod sjeverne Italije, tamo postoji Sjeverna liga koja ima separatističke ideje. Kakva je pozicija IDS-a? Uvijek prije parlamentarnih izbora otvarate pitanje autonomije i decentralizacije. Što vi zapravo želite?
Decentralizaciju ne želi samo Istra nego i druge regije. Postojeći sustav je nekvalitetan i dugoročno neodrživ. Riječ je o sustavu koji je nakon Grčke najcentraliziraniji u Europi. Držimo da naše regije s većim i decentraliziranim sredstvima, koja se upravo na tim područjima stvaraju, mogu osigurati puno snažniji gospodarski razvoj.
Što, dakle, konkretno tražite?
Istra zaslužuje status regije zbog svog povijesnog, ekonomskog, društvenog, kulturnog i regionalnog identiteta. Nelogično je da danas u državi imamo tako velike ekonomske probleme s jedne strane, a da s druge strane imamo vrijednu državnu imovinu koja je zamrznuta. Možemo na primjeru Pule to pokušati objasniti. Pula je dugi niz godina bila jak vojni i industrijski grad. Nakon što je ušla u NATO i postala članica EU, nije bilo više potrebe za tolikom vojskom i vojnim objektima pa je država postala vlasnik poluotoka Muzila, Katarine Monumenti, bivše vojne baze, bivšeg vojnog aerodroma... Ali to je sve prazno. Zašto država ništa ne poduzima? Zato što je država u principu trom i loš gospodar. Držim da bi županije ili gradovi i općine mogli time puno efikasnije upravljati. Bivša bolnica nekada je bila pod državnom ingerencijom, a danas njome upravlja županija. Pojedine zgrade koje više nisu bile potrebne za sustav bolnice stavljene su u drugu funkciju. Danas tamo imamo studentski dom, centar za istraživanje metala Metris, poduzetnički inkubator gdje mladi ljudi razvijaju poduzetničke ideje... Hoću vam reći da županijska ili gradska razina puno brže i efikasnije od države stavlja u funkciju takve nekretnine.
Istrijanstvo je način života ljudi koji ovdje žive i koji se vrednuju po svojim ljudskim kvalitetama neovisno o vjeri, spolu ili nekom drugom obilježju
Zašto država to ne prepusti lokalnim vlastima?
Dugi niz godina naše najveće političke stranke, dakle mislim na HDZ ili SDP, imaju centralistički pristup upravljanju. Mene nitko neće uvjeriti da neki državni činovnik u nekom neboderu u Zagrebu može bolje prepoznati potrebe jednoga kraja nego što to zna načelnik općine ili gradonačelnik nekoga grada. Država je troma. U konačnici ne postoji adekvatan sustav nagrađivanja, ali ne postoji ni odgovornost za nečinjenje. Može li netko uprijeti prstom i reći: vojska je s vojnog aerodroma otišla prije toliko godina, zašto do sada nitko ništa nije poduzeo. Ako država to ne zna, neka prepusti nama. Uvijek nas može kao vlasnik kontrolirati.
Hrvatska je turistička velesila, a Istra je perjanica hrvatskog turizma. Imamo li viziju održivog razvoja s obzirom na to da je naša obala već dosegnula neku gornju granicu izgrađenosti. Trenutačno u Istri boravi više od 270.000 turista na samo 208.000 stanovnika.
Politika IDS-a dala je pravilan smjer, a to je razvoj unutrašnjosti. Danas imamo značajan broj smještajnih kapaciteta u unutrašnjosti Istre iz koje su se naši ljudi desetljećima iseljavali. Danas je trend suprotan. Razvojem agroturizma, vinarstva i maslinarstva dali smo našim ljudima dobru priliku za napredak. Mislim da obala nije preizgrađena. Posebnim planovima štitimo obalu. Nikome nije u interesu nešto preizgraditi i kratkoročno imati neki benefit, a da dugoročno svi gubimo. Međutim, moramo poraditi na tome da nam turizam ne bude tako sezonalan. Volio bih da razgovaramo o turističkoj godini, a ne o turističkoj sezoni. To je moguće.
Postoji li neka općina ili grad u Istri koja je vrlo blizu toga da ima cjelogodišnji turizam?
Sjeverni dio Istre koristi blizinu Italije i Slovenije za cjelogodišnji vikend-turizam. Smatram da još uvijek nismo došli na tu razinu kada bih za neki gradić mogao reći da ima cjelogodišnji turizam.
IDS je na vlasti u Istri od 1992. godine. Što su vaša najveća postignuća?
Smatram da smo napravili veliki civilizacijski iskorak kada je riječ o ljudskim i manjinskim pravima. Bili smo predvodnici i kada je riječ o ulasku Hrvatske u EU. Značajno smo napredovali i u razvoju malog i srednjeg poduzetništva. Međutim, mi se ne možemo pomiriti s tim da smo sve to uspjeli napraviti s vrlo malim fiskalnim kapacitetom. Možda sam pomalo i dosadan, ali moram naglasiti da od 100 kuna ukupnog poreznog prihoda u Hrvatskoj 90 kuna otpada na državni proračun, a samo 10 kuna na sve jedinice regionalne i lokalne samouprave. Kada se od tih deset kuna odvoji pet kuna koje otpadaju na Zagreb, onda vidite da se unutar regionalne i lokalne samouprave raspolaže vrlo malim fiskalnim kapacitetom. Mi bismo htjeli da lokalna samoupravu dobije od 35 do 40 posto poreznih prihoda.
Vlast kvari ljude. Što kažete na optužbe na račun IDS-a da je korumpiran, da je sklon nepotizmu, da se bez stranačke iskaznice ne mogu dobiti poslovi u javnoj upravi?
Mi smo unutar sebe imali i određenih propusta. Upravo je funkcija stranke da počisti ljude koji se ogriješe. No, s druge strane, unatoč čestom pisanju o aferama, recite mi jedan primjer koji je doživio svoj pravosudni pravorijek. A kada govorite o nepotizmu, dopustite mi da uzmem primjer Pule. Vodim grad deset godina, a od mojih sedam pročelnika samo je jedan član IDS-a.
Kada je riječ o sudskim epilozima, složit ćete se da to ne mora ništa značiti kada netko nije osuđen u Hrvatskoj. Znamo kakvo nam je pravosuđe. Ili smatrate da je naše pravosuđe na razini njemačkog?
Ne kažem da je pravosuđe na razini njemačkog, no duboko sam uvjeren da bi pravosuđe sigurno reagiralo da je bilo takvih radnji.
Kakav je vaš odnos s bivšim predsjednikom IDS-a Ivanom Jakovčićem? Neki vaši oponenti tvrde da on zapravo vuče konce iza kulisa?
Kada vam oponenti ne mogu naći neke druge zamjerke, onda vrlo često idu na osobnu razinu. Nino (tako u Istri gotovo svi zovu Ivana Jakovčića, op.a) obavlja odličan posao u Europskom parlamentu. Kada je riječ o angažiranosti, on je prema nezavisnom mjerenju rejtinga broj jedan od 751 europskog zastupnika. Što se tiče stranačkog dijela, on u tome ne sudjeluje. Moj odnos s njim vrlo je dobar.
A kakav je vaš odnos sa županom Valterom Flegom? Postoji li rivalitet među vama?
Ne. Naš je odnos vrlo kolegijalan. Poštujemo jedan drugoga i pomažemo jedan drugome koliko možemo.
Kada smo već kod Ivana Jakovčića, s njim se povezivala Hypo banka, ruski kapital... Istra je vrlo zanimljiva i atraktivna i za šire geopolitičke igre. Kako se nosite s tim pritiscima?
Nikada nisam osjetio pritiske o kojima govorite.
S kim ćete ići u koaliciju nakon izbora?
Postoji interes za koaliranje s IDS-om zato što smo snažna stranka. Kada govorimo o budućoj suradnji, onda moramo govoriti o svjetonazoru koji je nama prihvatljiv, a to je liberalno-lijevi centar. Ne surađujemo s desnicom. Moramo govoriti o konkretnim politikama i konkretnim projektima. To je preduvjet koji IDS stavlja na stol za suradnju s lijevo-liberalnim centrom. Ali nitko nema naš bjanko potpis.
Je li vam HDZ sada jednako neprihvatljiv kao što je bio dok mu je na čelu bio Tomislav Karamarko?
Mislim da je gospodin Plenković odradio i još uvijek radi kvalitetan posao u Europskom parlamentu. No promjenom jednog čovjeka ne mijenja se cijela stranka ni cjelokupna politika. Bit ću vrlo jasan, IDS ne ide s desnicom u koaliciju.
Što mislite o Zoranu Milanoviću koju vrlo često zna biti bahat i grub prema političkim neistomišljenicima?
Svi mi imamo svoje vrline i mane. Je li tako? Što se tiče Milanovića, mogu reći da imamo korektan odnos i da smo u protekloj Vladi korektno surađivali. Mi se s Milanovićem nismo složili oko 21. poglavlja “Plana 21” koje govori o decentralizaciji. To smo zajedno obećali građanima, dobili smo ogromnu podršku birača, a taj dio programa jednostavno nismo ispunili. Hrvatska je danas, na žalost, centraliziranija nego što je bila prije četiri godine.
S kojim županom imate dobre odnose?
S kolegom Komadinom iz Primorsko-goranske županije.
To je očekivano.
Imamo dobre odnose i sa Štromarom.
Znači, samo s ljevicom.
Nije samo ljevica. Imam dobre odnose i s gospodinom Galićem iz Vukovarsko-srijemske županije. Neovisno o stranačkoj pripadnosti, gradonačelnici i načelnici imaju vrlo slične probleme.
Što za vas znači biti Istrijan?
Prije svega to je način života i osjećaj regionalne pripadnosti.
Postoji li tendencija da se od istrijanstva stvori nova nacija?
Ne, istrijanstvo je način života ljudi koji ovdje žive i koji se vrednuju po svojim ljudskim kvalitetama neovisno o vjeri, spolu ili nekom drugom obilježju.
Što kažete na optužbe da je to jedna vrsta odnarođivanja od hrvatskih korijena?
Ne znam tko to govori. Ne znam što je loše voljeti svoju regiju. Jednako tako ne vidim potrebu zašto bi netko trebao dokazivati svoje hrvatstvo. Je li domoljublje to što se netko busa u prsa ili je domoljublje to što netko marljivo radi i uredno plaća porez svojoj domovini? Je li domoljublje to što je Istra imala daleko najveći odaziv pri mobilizaciji u Domovinski rat? Možemo govoriti o puno načina kako se voli domovina.
U Europi je aktualan problem migracija. Treba li Europa biti liberalna prema migrantima kao što to traži Angela Merkel?
Europa je pokazala određene slabosti. Zajednička vanjska politika nije definirana, a i sporo se donose odluke. To jednostavno nekada predugo traje. Sigurno postoji prostor za učvršćivanje zajedničkih europskih politika.
>> Nakon 23 godine Boris Miletić naslijedio Ivana Jakovčića
