Hrvatska bilježi golemi pad BDP-a, no on se u stvarnom životu, u broju nezaposlenih, gotovo uopće ne osjeća. Kako to da u ovoj krizi nemamo pad nezaposlenosti do 400.000 ljudi, kao što je to bio slučaj u krizi od 2010. do 2012., pojasnio je guverner HNB-a Boris Vujčić gostujući u RTL Direktu.
- Dva su razloga. Prvi su potpore. U prosincu smo imali 180.000 ljudi na potporama za zaposlenost. Drugi je to da se ipak ova kriza smatra privremenom i prolaznom, jednim šokom koji će se jako brzo ispraviti kada nestane pandemija. Kada stane i kada ćemo se ponovno moći kretati, kada će te usluge proraditi. Ljudi ne gube poslove kao što su ih gubili u prošloj krizi kad je bilo jasno da će to trajati duže i da je to trajni pad potražnje - kazao je Vujčić.
Dodao je i da 9 milijardi kuna potpora kojima se premijer hvali dolaze iz duga koji su financirale centralne banke. Što se tiče štednje Hrvata, ona je jako narasla.
- Jako je narasla, 13,8 milijardi kuna. No to nije čudno jer tijekom ove godine praktički su dohoci vrlo malo pali, plaće su čak prosječne nešto rasle zadnjih godinu dana. A ljudi su manje trošili. Imali smo 15 milijardi manje potrošnje, 13,8 milijardi rast štednje. Znači, ono što ne potrošite vi uštedite - pojašnjava.
Na pitanje koliko je novaca naštampano da bi se države mogle zadužiti, odgovara:
- Jako puno novaca je naštampala Europska središnja banka, 7 tisuća milijardi eura bilance je naštampala Europska središnja banka, 2300 milijardi eura. To su zilijarde, to su tisuće milijarda. To je velikim dijelom otišlo u ono što zovemo depozitom banaka, koji je 3500 milijardi eura, gotovo 30 posto BDP-a. Nikad nismo imali ništa slično to je sve u bankama - kazao je, dodajući da Europska središnja banka može tako izdržati još dugo jer se novac stvara niotkuda.
Što se tiče pada BDP-a, kaže da nas to uvijek treba brinuti jer tiskanje novca ne može riješiti problem.
- To je samo sredstvo razmjene. Neće proizvesti mikrofon, ovu kravatu – novac je tu za lakše transakcije.
No ističe da što duže traje ovakav sustav, to je manje efikasno u utjecaju na gospodarstvo.
- U ovom trenutku u Hrvatskoj nemamo toliki rizik inflacije, ali rizik je rast smanjivanje javnog duga.
Ali ministar financija će reći drugačije?
- To je zbog tiskanja novca. Trošak servisiranja duga je znatno niži. Kamatna stopa nam je niža za svaki dug.
Usprkos svim tim milijardama banke su objavile da su prepolovile dobit, znači li to da su prestali vraćati kredite?
- Ne radi se o portfelju banaka, mi što vidimo to su krediti koji dolaze u probleme s vraćanjem na preko 23 posto. To je gotovo svaki četvrti kredit koji se ne servisira kako bi trebao. S druge strane, kamatne stope su bitno pale.
>> Pogledajte i ovaj video: Nizozemci su najveći neradnici! Pogledajte u kojim zemljama se radi najmanje
Onda samo štampajte KUNE!