Europski parlament je na plenarnoj sjednici dao zeleno svjetlo za strategiju "Od polja do stola", za koju je u ime eurosocijalista zadužena hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan. Radi se o paketu 27 zakonskih prijedloga i politika koje će u sljedećih desetak godina mijenjati načine na koji se u Europi proizvodi, prerađuje, kupuje i konzumira hrana.
- Odrađen je veliki posao, usprkos snažnom lobiranju protiv, strategija je izglasana. Sustav trenutno funkcionira na kredit, trošeći puno više vode, zemlje, šuma, zdravlja i bioraznolikosti no što bi smio. Ako nešto ne promjenimo, lihvarske kamate na te kredite će plaćati naša djeca i unuci. Sve ekstremnije vremenske nepogode, suše i poplave uzimaju danak, a životinjske vrste nestaju velikom brzinom. Nužne su promjene, na način da reformama profitiraju svi – proizvođači ekonomski, priroda ekološki, a potrošači zdravljem, kvalitetom i dostupnošću – kazala je Biljana Borzan.
Strategija predviđa do 2030. godine za 50 posto smanjiti upotrebu pesticida i antibiotika u poljoprivredi, a za 25 posto povećati površine pod ekološkim uzgojem u EU. U istraživanju javnog mijenja Eurobarometar, dvije trećine hrvatskih ispitanika je izjavilo kako im je sigurnost hrane glavni faktor pri kupnji, a najviše ih brinu pojave stočnih bolesti, bakterija te prisustva tragova antibiotika, hormona i pesticida u hrani.
- Snažno podržavam planirano smanjenje upotrebe pesticida i antibiotika. Hrana bez kemije je proizvod s dodanom vrijednošću, koji Hrvatskoj omogućuje tržišnu utakmicu, da izvozi traženu robu i kvalitetnim delicijama nahrani svoje građane i goste. Neodgovornom upotrebom antibiotika ljudi su ubrzali razvoj sojeva superbakterija. Pretjerana upotreba pesticida je dovela do izumiranja kukaca oprašivača, neplodnosti zemlje i pojave mnogih bolesti kod ljudi. Prisutnost tragova pesticida u vodi i ljudskom organizmu nikog ne ostavljaju ravnodušnim - upozorila je hrvatska europarlamentarka.
Ističe kako velike promjene očekuju proizvođače, trgovce i kupce kada je u pitanju označavanje hrane. Naime, strategija predviđa izmjene europskih propisa po pitanju označavanja porijekla, sadržaja, hranjivosti, metoda proizvodnje, oglašavanja i rokova trajanja prehrambenih proizvoda.
Prema istraživanjima 65 posto hrvatskih kupaca najčešće kupuje u velikim supermarketima, 76 posto ih obraća pažnju na oznake i deklaracije, a 44 posto njih redovito izdvaja više za kvalitetan proizvod.
- Građani u 2021. žele znati više o hrani koju kupuju i napredak digitalnih tehnologija i sljedivosti to omogućuje. Ostvarila sam cilj da Parlament podrži uvođenje obveznih oznaka hranjivosti, kako bi se kupcima olakšao izbor zdravije hrane. Prošlo je i detaljnije označavanje porijekla mlijeka i mesnih proizvoda, a na moje inzistiranje mijenjat će se i sustav označavanja porijekla meda, kako bi se zaštitili domaći proizvođači i onemogućio lov u mutnom – navela je.
Zaključila je kako je "ovo prilika za hrvatske poljoprivrednike, ali je potrebno voditi ustrajnu borbu za zaštitu domaćeg tržišta, investicije u modernizaciju i nove tehnologije, te motiviranje mladih da se nastave baviti poljoprivredom i ostanu živjeti u ruralnim sredinama".
>> VIDEO Najavljena šira primjena COVID potvrda: Bit će potrebne i za shopping centre?
njen prijedlog, čuj ti nju. označavanje meda... to je u paketu sa označavanjem maslinovog ulja, koje se najčešće patvori, vara. jako velik biznis, ne, mi dnevno potrošimo litru ulja i pola kile meda, svaki, pa nam je bitno označiti dobro. ono, na polici sve označeno, i sve isto, jer hranu proizvodnju hrane kontrolira 3-4 korporacije. znači, hrana će biti sve skuplja, jer sa manje pesticida bit će manji urodi, sa manje gnojiva manji urod. sa manje antibiotika manje mesa (pogledajte u kojim se zemljama životinje najviše pika antibioticima, začudili bi se da su to baš rekorderi u mesnoj industriji. dobro i važno znati otkud je hrana, ali, ako država nema inspekcije koje kontroliraju sve to, uzimaju uzorke, badava. danas je sve na proizvođačima, ako ih se otkuca, ide inspekcija i ciljano uzima uzorke. gorivo će biti sve skuplje, a novi traktori budu isto na struju, to košta. gnojivo skupo, i neće ga biti više tolko. zaštitna sredstva, sve nešto eko, znači, neučinkovito. sve veća ulaganja za sve manji urod. potrošač će platiti sve to. kao i uvijek. države su sa svojim poticajima, subvencijama, napravile toliki nered na svjetskom tržištu da to jednom mora puknuti. kako da se slobodno natječu proizvođači iz npr. belgije koje država tetoši i neki 'farmer' iz zambije? tko to kupuje kvalitetniju hranu? u centrima si ruke trgaju kako premeću pakete na akciji. kupuju se najjeftiniji proizvodi. pogledajte kolica oko sebe.