Tri bosanskohercegovačka naroda obilježila su u proteklih tjedan dana tri zasebna blagdana, odnosno „povijesna događaja“. Obljetnice potpisivanja Daytonskog sporazuma, uspostave Herceg Bosne i zasjedanje ZAVNOBiH-a dočekani su, obilježeni i prokomentirati na tri različita načina, potvrđujući i na taj način koliko su ozbiljne i duboke političke podjele u BiH. Na većinski hrvatskim područjima 18. studenog obilježena je obljetnica uspostave HZ Herceg Bosne, za koju mnogi tvrde da je jedina jamčila ravnopravnost Hrvata u BiH.
Blagdanski tjedan
Tri dana kasnije, 21. studeni, u Republici Srpskoj bio je neradni dan. Službeno je datum potpisivanja Daytonskog sporazuma blagdan u ovom entitetu jer je Dayton donio mir, ali i učvrstio RS kao “trajnu ustavnu kategoriju“. U Federaciji BiH 21. studeni bio je običan radni dan, a Bošnjaci i Hrvati su obljetnicu Daytonskog sporazum spominjali samo u kontekstu nepravednog mira. Najjednostavnije kazano, Srbi su slavili, a Bošnjaci i Hrvati žalili zbog Daytona.
Blagdanski tjedan u BiH zaključen je obilježavanjem Dana državnosti BiH, ali samo na područjima gdje su Bošnjaci većinski narod. To je prisjećanje na 25. studeni 1943. godine, kada je počelo prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a. No, Srbi ga ne priznaju, jer je praznikom proglašen u vrijeme rata u BiH.
Pismo diplomatima
Hrvatima je također sporna ta činjenica pa je osim u RS, običan radni dan bio i u dijelovima BiH, gdje su Hrvati većina. Sve je dobilo i međunarodnu dimenziju, Dodikovim pismom stranim veleposlanicima u kojem ih se poziva da ne budu nazočni na svečanostima koje se u Sarajevu organiziraju tim povodom. Tvrdi kako je to pokušaj Bošnjaka da se “iskupe“ za svoju ulogu u Drugom svjetskom ratu kada su “masovno pripadali fašističkom pokretu“.
No, strani diplomati ga nisu poslušali i uglavnom su se svi odazvali na svečani prijam koji su organizirali hrvatski i bošnjački članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Bakir Izetbegović.
– Ako nekome nije jasno zašto treba poštovati ovaj važan datum za BiH, neka se samo osvrne na činjenice koje se mogu sažeti u četiri riječi: BiH, sloboda, antifašizam i jednakost – kazao je Željko Komšić.
Grabice, što je nelogičnije: da Bosanci biraju člana Predsjedništva B i H ili da Bosanci biraju Predsjednika Republike Hrvatske?