"Jedan križ za jedan život" naziv je akcije branitelja okupljenih u prosvjedu ispred resornog ministarstva kojim žele skrenuti pozornost javnosti na potrebe učinkovitijih mjera sprečavanja suicida hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
U tišini je otpočela hodnja ispred prosvjedničkog šatora ulicama središta Zagreba. Predvode je zastave ratnih postrojbi hrvatske vojske, a slijede ih u koloni po jedan najteži hrvatski vojni invalidi prve skupine, u kolicima. Nakon njih u koloni idu obitelji hrvatskih branitelja i udovice, a slijede ih veterani gardijskih brigada i specijalne policije. Okupilo se više od 3000 branitelja, a promet Savskom je zaustavljen.
Tramvajski promet uz Savsku je obustavljen i Frankopanskom ulicom te dijelom Ilice od Frankopanske do Trga bana Josipa Jelačića.
Skup osiguravaju jake policijske snage.
U koloni jedan iza drugog branitelji su stigli do Trga bana Jelačića, gdje su se medijima obratili svojim porukama.
Okupljeni oko pozornice iščekuju obraćanje Đure Glogoškog, pjevajući ''Zovi samo zovi''.
– Ovim skupom želimo upozoriti institucije države na problem suicida među hrvatskim braniteljima. Oni koji su tim institucijama na čelu odgovorni su za svaki suicid. Neprihvatljivo je da je točan broj suicida 2014. još uvijek nepoznat, kazao je Glogoški.
Branitelji ističu kako svake godine suicid počini između 100 i 120 branitelja. Ističu kako se u Republici Hrvatskoj godišnje zabilježi između 800 i 1000 samoubojstava, od čega 100 do 120 počine hrvatski branitelji. Od 1990. do lipnja 1996. godine samoubojstvo su, prema podacima branitelja, počinila 266 hrvatska branitelja, do 2005. godine bilo je ukupno 1632 samoubojstva hrvatskih branitelja. Prosječna životna dob branitelja samoubojice je 38 godina, pri čemu je najmlađi branitelj počinio suicid u dobi od 18 godina (to se dogodilo 1994.)
– Resorno ministarstvo navodno sustavno proučava pojavu samoubojstava u populaciji hrvatskih branitelja (doduše, tek od 2004., kako su sami izjavili za medije), 2006. organiziralo je u Hrvatskome novinarskom društvu okrugli stol “Samoubojstva hrvatskih branitelja i mogućnosti preventivnog djelovanja”, izradilo je i Smjernice za medijsko izvještavanje o suicidima, kako bi se suzbio senzacionalizam. Senzacionalizam zaista nije potreban i nije potrebna politička instrumentalizacija toga pitanja.
Na Međunarodni dan ljudskih prava branitelji traže odgovore na pitanja koje su aktivnosti, odnosno mjere za prevenciju samoubojstava hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, gdje se mjere provode i tko je odgovorna osoba za pojedino područje, podatak s današnjim danom o broju samoubojstava hrvatskih branitelja te o broju samoubojstava članova obitelji smrtno stradalih hrvatskih branitelja.
Potrebno je raspravljati o elementima prevencije tih (ili bilo kojih) suicida, o elementima liječenja, ali obveza je i izvještavati o tome što se radi i koji su rezultati. Samoubojstva branitelja, htio to tko ili ne htio, nadilaze svaku od tih pojedinačnih (i katkada tehničkih) kategorija jer pripadaju u najtužnije posljedice rata, koji ostavlja ožiljke (kao se to često kaže), ali i otvorene rane. Problem je, zapravo, istina o ratu, kazano je u obraćanju medijima.
– Vidim da nema nikog s Markova trga, nije ih briga što svaki treći dan odlazi jedan hrvatski branitelj, odlazi zbog nesposobnih, zbog podobnih. Bijeli križ koji nosimo na majicama znak je upozorenja da institucije nešto moraju učiniti da spriječe suicide hrvatskih branitelja, a upitnik koji nosimo na leđima znači: "Tko je sljedeći?" – kazao je Đuro Glogoški te zamolio branitelje da ne dižu ruku na sebe jer iza njih ostaju članovi obitelji koji također podižu ruku na sebe.
– Hrvatski narod i branitelji su uz vas. Mnogi se i danas pitaju zašto smo na ulici. Izašli smo zbog odnosa institucija prema braniteljima, stvarali smo Hrvatsku i oslobodili je pa ćemo je mijenjati. Ne samo odnos prema nama, već i one koji nemaju hrabrosti slijediti svoje ljude već čuvaju svoje fotelje, kazao je Glogoški praćen pljeskom tisuća okupljenih te poručio vladajućima da ''nije velik korak od Trga bana Jelačića do Trga svetog Marka'', na što se iz gomile prolomilo: ''Idemo!''
Glogoški je potom podsjetio da su vlastima dali rok do 15. prosinca za ispunjenje svojih zahtjeva od kojih neće odustati te poručio da u slučaju da ne ispoštuju rok da će doći i na Markov trg.
– Mi ćemo doći, ali netko će tada morati otići – kazao je Glogoški te se ispričao građanima Zagreba zbog djelomične obustave prometa u središtu grada i zamolio za razumijevanje jer i branitelji već 52 dana na ulici čekaju razumijevanje institucija države.
– Učinite sve da što prije odemo kući i budemo sa svojim obiteljima – kazao je Glogoški.
Nakon govora, branitelji su se uputili prema Zagrebačkoj katedrali na snimanje milenijske fotografije.
>> Branitelji poručili: Milanoviću dajemo još malo vremena da nas pozove na razgovor
>> Ostajemo i do Uskrsa ako treba
Hrvatska je nakon 95. izgubila cca 2 tisuće branitelja, koji su digli ruku na sebe. Po NATO formaciji, to je više od 2 brigade - što zorno govori da im je život bio pregorak, usprkos nekom stereotipu u javnosti da biti branitelj znači imati garantirana mjesečna primanja i cijeli set privilegija. Da je doista tako, ne bi bilo te zastrašujuće brojke. Da skratim, iz rata svi ratnici izlaze ranjeni - kako je napisao jedan franc. pisac prije stotinjak godina... Neki su doista stekli sumnjiv status i financ. rentu do kraja života, ali golema većina branitelja je danas na rubu društvu i očaja.