Cijene

Čak i stanovi u starim zgradama u Zagrebu 2000 €, u Splitu još i više

Split
Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL
1/3
12.04.2019.
u 07:50

U Splitu se kvadrat novog stana više ne može kupiti za manje od 2500 eura, a često se penje na više od 3000 eura. Novi stanovi se, kao nekada, prodaju puno prije nego što je zgrada niknula na gradilištu.

Novi podaci Državnog zavoda pokazuju da su cijene nekretnina u Hrvatskoj skočile više od 13 posto u posljednje tri godine. Tako je cijena stana u Hrvatskoj u tri godine narasla za najmanje 1500 kuna po četvornom metru, dok je u tom razdoblju prosječna plaća rasla svega 650 kuna mjesečno.

Eksplozija cijena kupnju je stana učinila nepristupačnijom građanima Hrvatske koji sada moraju izdvojiti dvanaest godišnjih plaća za stan od 60 četvornih metara. Taj je izračun vrlo neprecizan jer se odnosi na prosječnu plaću i prosječnu cijenu stana u Hrvatskoj. Realno je stanje mnogo nepovoljnije jer prosječnu cijenu stana ruše manje sredine i Slavonija, dok je u velikim gradovima u kojima živi većina stanovnika kupiti stan postao privilegij bogatijih slojeva. Zapravo su cijene skočile u Zagrebu i na Jadranu, a u ostalim dijelovima Hrvatske porasle su svega dva posto.

Banke negiraju balon

Zagrebačke cijene nekretnina uzletjele su krajem godine 20 posto u odnosu na kraj 2015. godine, a primanja nisu rasla ništa brže nego u ostatku države. Pregledom oglasa može se uočiti da se i za stanove u starim zgradama u Zagrebu traži 2000 eura po četvornome metru, a to znači da je za stan od 60 četvornih metara potrebno izdvojiti čak 12 zagrebačkih godišnjih plaća za prosječan stan, i to ako se plaća gotovinom. Kredit ga dodatno poskupljuje unatoč činjenici da su kamatne stope pale u posljednje tri godine pa su time krediti i priuštiviji.

Banke i dalje negiraju da se stvara nekretninski balon, kao što su radile uoči 2008. godine kada su cijene nekretnina u Hrvatskoj bile na vrhuncu. Taj je pak rekord tek desetak posto viši od postojećih cijena, što dokazuje da se na tržištu nekretnina dogodio poremećaj. Napuhivanje balona čak je i intenzivnije nego u razdoblju od 2004. do 2007. godine, ali ovaj je put nepovoljna okolnost za kupce, a povoljna za graditelje to što se cijene održavaju visokima zahvaljujući više faktora, kojima je u bazi očekivanje razvoja turizma.

Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL

Naime, nekretnine se kupuje očekujući zaradu od turističkog najma, ali visoke se cijene zadržavaju i proširenju baze potencijalnih kupaca na sve zemlje Europske unije s obzirom na to da više ne postoje zakonske barijere za kupnju nekretnine u Hrvatskoj. To naročito napuhuje cijene na Jadranu. Statistika pokazuje da su cijene na Jadranu u tri godine skočile 13,5 posto, ali u najatraktivnijim središtima poput Splita one su na rekordnim razinama.

U Splitu se kvadrat novog stana više ne može kupiti za manje od 2500 eura, a često se penje na više od 3000 eura. Novi stanovi se, kao nekada, prodaju puno prije nego što je zgrada niknula na gradilištu. Skupoća stanova u Splitu povukla je prema gore i cijene okolnih gradova poput Kaštela, Solina i Trogira pa je u toj aglomeraciji izuzetno teško riješiti stambeno pitanje, a situacija se komplicira i poslodavcima jer je gotovo nemoguće osigurati povoljan smještaj za radnike u lošije plaćenim zanimanjima.

Nemoguće kupiti stan

Strancima iz bogatijih zemalja poput Velike Britanije i Njemačke splitske i jadranske cijene stanova su prihvatljive i zbog višeg standarda i zbog sličnih cijena u njihovim gradovima. Prosječna je cijena stana u Berlinu oko 3900 eura, a u Münchenu i više od 6000 eura po kvadratu. Iz te vizure naših 3000 eura i ne djeluje tako skupo, naročito kada je prosječna plaća oko 2500 eura mjesečno. S druge strane našim je mladim obiteljima i lošije plaćenom sloju građana u tim područjima gotovo nemoguće kupiti stan, dok u područjima u kojima bi mogli riješiti svoje stambeno pitanje uglavnom nema posla.

Osim cijena stanova, u Hrvatskoj su u posljednje tri godine osjetno narasli i ostali troškovi života. Hrana i piće tako su unatoč nižem porezu poskupjeli tri posto u posljednje tri godine, ali je odjeća i obuća u prosjeku ostala na istoj razini. Kontinentalni dio Hrvatske, koji se najčešće grije na plin, morat će od ove sezone grijanja izdvojiti veće iznose za režije, a statistika bilježi i da se osjetno povećala cijena zdravstvenih usluga i roba, i to čak pet posto. Hrvatska je i dalje među zemljama s najvišim udjelom vlasnika stanova u društvu, ali nove okolnosti na tržištu nekretnina mogle bi to ugroziti.

Kuća od 100 kvadrata na velikoj parceli u Slavoniji prodaje se za manje od 30.000 eura

Slavonija i Baranja, zbog egzodusa stanovništva potaknutog lošim standardom, puna je kuća na velikim zemljištima koje se prodaju za sitniš. Tako se u oglasnicima useljive kuće mogu naći i za 15 tisuća eura, a za cijenu od 30 tisuća moguće je kupiti kuću površine veće od 100 četvornih metara s velikom okućnicom i u predgrađima Vukovara. U selima se za taj novac može dobiti i bolja ponuda. Prodaje se tako u bescjenje plodna, ekološki čista zemlja, koje u bogatim europskim zemljama ima sve manje i koja će vrlo skoro biti resurs cijenjen i potreban kao čista voda i energenti u današnjem svijetu.

VIDEO Evo kolike su zapravo plaće po zanimanjima u Njemačkoj:

Ključne riječi

Komentara 13

Avatar JEDNONOGIBRAVAR
JEDNONOGIBRAVAR
08:43 12.04.2019.

Novinari samo pumpaju.Napišite članak o tome kako nema tko kupiti prazne stanove stanove , a ne kako će cijena rasti. Sad ćemo svi kupiti po jedan zato što će poskupiti.Nosite se. Stanova praznih koliko hoćeš,

LU
lukathereem
08:51 12.04.2019.

Biraš stare stanove po 1300 u zg zašto širite dezinformacije. Tko ne želi prodati može staviti i 3000 eura

Avatar vila velebita
vila velebita
08:27 12.04.2019.

Ako je ovo sve istina iz članka (statistički podaci), jao si nama. Onda je gore nego što mislimo. Svake godine broj stanovnika Hrvatske je manji za grad veličine Karlovca (egzodus, mortalitet i sl.). Ovo znači veliku želju Hrvata da žive u Zagrebu i Splitu, ili zapravo da nas kupuju stranci. Kako god okreneš ne valja!!! Biti će Hrvatska nam prazna!!!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije