Na početku novog mandata britanski premijer David Cameron krenuo je na rušenje nezaposlenosti Orbanovim metodama. Jedna od prvih mjera koje potpisuje kao novi-stari premijer uvođenje je obaveznog ‘rada za zajednicu’ za nezaposlene između 18. i 21. godine života. Procjenjuje se da će svake godine ‘rad za zajednicu’ obuhvatiti oko 50 tisuća novih mladih ljudi koji će raditi u staračkim domovima, lokalnim dobrotvornim društvima ili drugim ustanovama 30 sati tjedno. Plaćat će ih država 57 funti tjedno ili 1,9 funti po satu.
– Stvorit ćemo zemlju koja nagrađuje rad i svakome daje šansu za bolju budućnost – kazao je Cameron na predstavljanju britanskog modela garancije za mlade, koji je najsličniji mađarskom, gdje je Viktor Orban prije nekoliko godina poslao sve nezaposlene na javne radove. Cameron je uvjeren da će tako smanjiti nezaposlenost mladih, a on u tome vidi i dugoročnu korist jer mladima trebaju radno iskustvo, red i disciplina koji dolaze uz svakodnevni odlazak na posao dok traže stalno zaposlenje.
Socijala nije jednosmjerna
– Oni od prvog dana moraju shvatiti da socijala nije jednosmjerna ulica. Država će pomoći, ali ne po sistemu nešto za ništa – kazao je Cameron i naišao na prve kritike iz opozicije.
Hrvatska je među prvima krenula u primjenu Europskog programa garancije za mlade, koji potiče sve države članice da mladima koji ne rade dulje od šest mjeseci ponude osposobljavanje, dodatno obrazovanje ili posao. Za razliku od Velike Britanije ili Mađarske, koje su u svoj program unijele element prisile, Hrvatska je veći naglasak stavila na davanje poticaja poslodavcima ili pak plaćeno stručno osposobljavanje. Karlo Kralj, predsjednik hrvatske Mreže mladih, kaže da za njegovu organizaciju Cameronov potez ne bi bio prihvatljiv u Hrvatskoj, gdje se sve češće javljaju priče kako nezaposleni ne žele raditi.
– Cameronov pristup problematičan je na vrijednosnoj razini jer mlade stigmatizira kao lijene, a ne vjerujem da će ostvariti cilj jer mladima ne ostavlja vremena da traže posao. Oni će postati besplatna radna snaga, koja će doduše za niske satnice volontirati u zajednici, no to će snažno utjecati na odnos ponude i potražnje na tržištu rada – komentira Kralj, koji bi volio da se Hrvatska više ugleda na Dansku koja raznim mjerama motivira ljude da traže posao.
– Premoć koju su ostvarili na izborima omogućuje torijevcima da uvode radikalne politike, no ovaj potez otvara niz negativnih posljedica – uvjeren je Karlo Kralj, student zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.
Gledajući svjetonazorski, i za Ivu Tomić, istraživačicu tržišta rada s Ekonomskog instituta, Cameronov potez klasični je primjer desnog stava ‘da bi nešto dobio od društva, dužan si i ti nešto vratiti tom društvu’, no ona misli da on ne mora biti nužno loš.
– I mi imamo jako puno socijalnih naknada koje demotiviraju ljude da traže posao, no u ovom potezu dosta je i zamki. Uvijek je u konačnici ključno kako je mjera dizajnirana. Vjerujem da su pažljivo odvagali sve strane, Velika Britanija je kapitalističkije orijentirana od ostalih zapadnoeuropskih država, a imaju dosta mladih koji ranije izlaze iz srednje škole i u naponu su snage – komentira Tomić.
Mađarska je najavila da će do 2018.potpuno ukinuti naknade za nezaposlene, a ove im je godine budžet za javne radove prvi put veći od budžeta za nezaposlene. No usprkos tome što su sve s burze natjerali da rade, nezavisna istraživanja su pokazala da samo 13 posto ljudi uključenih u javne radove nađe neki stalni posao, a broj siromašnih je u porastu.
Primjereniji za starije
– Javni su radovi uvijek privremena mjera, za razliku od doškolovanja ili stručnog osposobljavanja koji osobi ipak daju neki zalog za budućnost. Primjereniji su za starije kao nadoknada za izgubljeni dohodak jer se kroz javne radove u pravilu ne mogu steći znanja i vještine koje će vam pomoći da se lakše zaposlite – komentira Tomić. U ovom trenutku u Hrvatskoj oko 27 tisuća nezaposlenih koristi neku od mjera za zapošljavanje, od čega je oko tri tisuće angažirano na javnim radovima. Od svih mjera koje su na stolu, najveća je potražnja za stručnim osposobljavanjem mladih u kojemu država financira prvu godinu rada za poslodavca s 2400 kuna mjesečno. Mladi Britanci će za svoje volontiranje u zajednici dobivati 2300 kuna.
>> Cameron: Ojačat ću naše gospodarstvo i očuvati EU
Ne može se uspoređivati najsiromašnija zemlja EU-a sa Britanijom, Danskom, a nažalost sve mneanje i sa Mađarskom. Govorite o motivaciji nezaposlenih ljudi u Hrvatskoj kao da u našoj državi sve vrvi od poslova?! Znate što motivirani nezaposleni ljudi rade? Odlaze van!