Za područje cijele Hrvatske trenutno je na snazi meteoalarm zbog iznimno visokih temperatura, a vrhunac toplinskog vala očekuje se sutra u srijedu. Državni hidrometeorološki zavod prognozira da će najviša dnevna temperatura u utorak većinom biti između 31 i 36 °C. Upozorenje ističe ekstremno visoke temperature koje posebno mogu ugroziti osjetljivu populaciju, uključujući starije osobe i malu djecu.
Više regija u zemlji je pod crvenim alarmom, s najtežim uvjetima uz Jadransku obalu, posebno u Rijeci, Splitu i Dubrovniku. Za vikend je najviši stupanj upozorenja aktiviran i za Zagreb, Osijek i Karlovac. Biometeorološka prognoza Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) savjetuje građanima da se pridržavaju naputaka za zaštitu od vrućina. Preporučuje se rashlađivanje tijela i redovito pijenje negazirane vode te niskokaloričnih napitaka bez kofeina, alkohola i šećera kako bi se izbjegla dehidracija. Dodatno, meteoropatima i kroničnim bolesnicima savjetuje se da se pridržavaju uputa liječnika radi prevencije zdravstvenih problema uzrokovanih visokim temperaturama.
Osim toga, preporučuje se izbjegavanje izravnog sunca u najtoplijem dijelu dana te češće odmaranje i sklanjanje u hlad. Posebnu pažnju trebaju obratiti osobe koje rade na otvorenom prostoru, kao što su građevinski radnici, te redovito unositi tekućinu kako bi se izbjegle ozbiljne zdravstvene tegobe.
Za optimalnu udobnost tijekom noći, preporučuje se rashlađivanje prostora i održavanje temperature ispod 32°C danju i 24°C noću, osobito važno za djecu, starije osobe i osobe s kroničnim zdravstvenim problemima. Savjetuje se korištenje hladnijeg noćnog zraka za rashlađivanje doma te nošenje lagane, prozračne odjeće od prirodnih materijala tijekom dana. Sve preporuke HZJZ-a pročitajte OVDJE.
Visoke temperature posebno negativno utječu na dišni sustav kroničnih bolesnika poput onih s KOPB-om i astmom te na djecu, izazivajući otežano disanje, bronhospazme i nadražujući kašalj. Osim toga, vrućina dovodi do širenja krvnih žila, što može sniziti tlak i promijeniti zgrušavanje krvi, što može dovesti do lokalne tromboze i oticanja nogu uslijed dehidracije. Nagli skokovi temperature mogu uzrokovati srčani udar, dok UV zračenje može prouzročiti opekline, rak kože i prerano starenje kože zbog isušivanja, te može oslabiti imunosustav i uzrokovati kataraktu kod očiju. Nedostatak tekućine može narušiti funkciju bubrega i potaknuti stvaranje bubrežnih kamenaca, dok se toplina tijela, ako je slična vanjskoj temperaturi, može neadekvatno rashlađivati, što može utjecati na srčani ritam, izazvati dehidraciju i grčeve, upozoravaju iz HZJZ-a.
>>> FOTO Građani se pokušavaju rashladiti od vrućine na razne načine
Toplinski udar, iznenadni kolaps organizma zbog prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se učinkovito rashladi znojenjem, posebno je opasan tijekom ekstremno visokih temperatura ili toplinskih valova. U posljednjem desetljeću primjećuje se trend porasta temperatura tijekom ljetnih mjeseci, što značajno utječe na zdravstveno stanje populacije. Pravovremene preventivne mjere i javna informiranost mogu značajno smanjiti negativne učinke visokih temperatura na zdravlje, stoga je važno pridržavati se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova tijekom trajanja vrućina, koje se redovito objavljuju putem medija poput radija, televizije i interneta, savjetuju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
>>> FOTO Vruće vam je? Amerikanci se prže na 47 °C, a kod njih je izmjerena i najviša temperatura ikad zabilježena
Toplo jest ,ali barem je mirno. ....Sjećam se par prigoda iz Domovinskog rata. Ljeto na kamenjaru. Sunce prži. Gađaju nas minobacačima. A mi u odori , pod punom ratnom opremom, a na glavi kaciga.. Kaciga glavu čuva. Malo vode. Suha usta.Želudac skupljen od grča.očekivanja ... Misliš o obitelji...Tuku minobacači. Tuče sunce. Tuku naša srca...(.Teško je opisati nekome koji to nije prošao....)