Smjena na vrhu najvećeg i najstarijeg sveučilišta u Hrvatskoj

Četvero kandidata za rektora predstavlja svoje programe

Svečana sjednica Senata Sveučlišta u Zagrebu
Foto: Davor Visnjic/PIXSELL
17.02.2022.
u 08:00

Novoizabrani rektor ili rektorica počet će s radom u listopadu, početkom nove akademske godine

Na današnjoj izvanrednoj sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu troje kandidata i jedna kandidatkinja predstavit će svoje programe kojima će nastojati dobiti podršku kako bi s prvim danom listopada i početkom nove akademske godine službeno zamijenili Damira Borasa i zasjeli u rektorski stolac. Smjena je to na vrhu najvećeg i najstarijeg sveučilišta u Hrvatskoj nakon dugih osam godina, tijekom kojih su Sveučilište u Zagrebu više pratile afere i tajnosti nego transparentnost i uspjeh. Naročito uspjeh u akademskom svijetu usporediv s drugim zemljama.

Ovaj izbor važan je za 60.016 sadašnjih, svih budućih studenata, ali i profesora koji rade i djeluju na Sveučilištu, a koji su do sada naučili uglavnom šutjeti. Borasu su se rijetko suprotstavljali bojeći se između ostalog i uskrate novca. Za rektorsku poziciju bore se sada Mirjana Hruškar s Prehrambeno-biotehnološkog, Stjepan Lakušić s Građevinskog, Tonći Lazibat s Ekonomskog i Marijan Klarica s Medicinskog fakulteta.

Tajno glasanje

Iako će kandidati danas službeno predstaviti programe, ime novog rektora moglo bi biti poznato prvog dana ožujka, kada na izvanrednoj sjednici članovi Senata odlučuju o izboru. Rektora prema statutu Zagrebačkog sveučilišta tajnim glasanjem bira 70 članova Senata. Svaki član ima jedan glas, a za izbor rektora potrebna je natpolovična većina. Sjednicama na kojima će se odlučivati o rektoru predsjedavat će najstariji nazočni član Senata. Nema dvojbe, tko god bude izabran, ima i više nego dovoljno posla. Ne samo da će morati raditi na izmjeni etike i ponašanja na Sveučilištu, već će se morati uhvatiti i u koštac s afirmacijom Sveučilišta kao bitnog faktora društvenog napretka. Morat će se pozabaviti i činjenicom da je Sveučilište presporo u prilagodbi s tržištem rada, kao i činjenicom da se smanjio broj studenata, a istovremeno porastao broj zaposlenih – od 2016. do 2021. broj zaposlenih je sa 7551 došao na 7766.

Sve te elemente u svom programu spominju i kandidati. Doduše, ne spominju niti definiraju kako će se postaviti u brojnim problemima koji ostaju iza Borasa, poput seksualnog zlostavljanja studentica, brojnih tužbi, kao i posljednje problematike vezane za to što si bivši rektor prije odlaska s pozicije pokušava osigurati ljetovanja i plaćene račune za mobitel na račun Sveučilišta. Svi se kandidati u svojim pisanim programima zaklinju da će im u središtu rada biti studenti, razvitak unutar europskog prostora obrazovanja, transformacija i transparentnost, ali i obnova Sveučilišta i sastavnica nakon potresa.

Što nude kandidati

Tako jedina kandidatkinja M. Hruškar naglašava da će joj, dobije li podršku, strateški cilj biti znanstveno-istraživačka produktivnost i izvrsnost na čijim će se osnovama kontinuirano razvijati kvalitetno obrazovanje. Lakušićev će imperativ biti zauzimanje za oživljavanje paradigme prema kojoj su sloboda i integritet znanstvene misli i naprednog poučavanja jamac gospodarskoga razvoja i kvalitete života. Lazibat smatra da se Sveučilište mora razvijati unutar europskoga prostora visokog obrazovanja i znanosti, što nameće potrebu transformacije prema suvremenom europskom sveučilištu sa snažnim naglaskom na uspostavljanje kvalitetnih politika povlačenja novca iz EU fondova. Klarica kao svoje prioritete navodi obnovu infrastrukture oštećene potresom, sudjelovanje u donošenju novog zakonodavnog okvira, novi način financiranja Sveučilišta i razradu načela za što uspješniju funkcionalnu integraciju Sveučilišta.

Komentara 2

ZZ
Zvir Zvirek
22:18 17.02.2022.

Bo kakšni Kajkavec dobil diplomu ?

MA
Matek
12:13 17.02.2022.

Glavni preduvjet za mjesto novog rektora je da ima podršku klera. I dosadašnji je kod inauguracije najavio isticao kako će instituciju voditi prema “kršćanskim” principima sto god mu to značilo. Očito mu je to bilo najbitnije.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije