– Zamislite Split, Trogir, Makarsku, Kaštela ili Opatiju bez palmi! To bi bila tragedija, nezamisliv pejzaž. Ako se pošast propadanja palmi ne spriječi, krajobraz cijele naše obale će se promijeniti, postat ćemo neprepoznatljivi! – upozorava Ivana Bučan, jedna od najuglednijih ekoloških aktivistica u nas.
Obvezno zvati stručnjake
Nakon iskustva u Španjolskoj i Italiji, gdje su čak i u Rimu ostali bez stoljetnih palmi, tri godine otkako su se i u nas pojavili invazivni nametnici crvena palmina pipa i palmin drvotoč, suše se i sijeku palme od Pule do dubrovačkog Zatona.
– Najugroženije su najčešće palme Phoenix, koje su posađene na svim našim rivama. Crvena palmina pipa napada najjača i najstarija stabla i u roku od šest mjeseci palma se osuši – doznajemo od Arsena Roje, predsjednika Hrvatske udruge ljubitelja palmi, čiji su osnivači ljudi koji desetljećima čuvaju i promiču uzgoj palmi na obali. U samo dvije godine crvena palmina pipa poharala je otoke Zlarin i Krapanj, prostor šibenske Brodarice, Solarisa i Grebaštice, a njezina je prisutnost potvrđena i u Umagu i Opatiji. Pojavila se i u Zatonu Velikom te izravno ugrozila Dubrovnik, dok je palmin drvotoč danas prisutan u Puli, Kožini i Diklu pokraj Zadra te Brniku kod Splita.
Nametnici su stigli s uvoznim biljkama i pokazali se silno agresivnima. Na jedno zaraženo stablo sljedeće godine bude ih – osam, a u godinu dana zaraza se proširi u krugu od deset kilometara.
– U Solaris su došle dvije, tri zaražene palme, sljedeće godine bilo ih je 15, a nakon zime Brodarica je bila poharana – kaže Roje, koji ističe da je dijagnoza postavljena te da ne smijemo čekati prekriženih ruku. Hrvatska je u skladu s europskom regulativom donijela vlastiti akcijski plan zaštite palmi, u kojem sudjeluje i Udruga hrvatskih ljubitelja palmi, koja ga ocjenjuju dobrim. Obuhvaća praćenje i detekciju, tretiranje blago zaraženih i uklanjanje nepovratno zaraženih stabala te tretiranje svih stabala palmi u krugu od 10 kilometara od zaraze. Ključna je poruka da zaraženim palmama treba stručni tretman. Oni koji su rezali grane svojih palmi pokušavajući ih spasiti ostali su bez njih i proširili su nametnike. S druge strane, s primjenom kemijskih sredstava na svoju ruku ugrožava se i ekosustav.
– Tko prepozna simptome zaraze, treba se javiti fitosanitarnoj inspekciji Ministarstva poljoprivrede ili nama u udrugu. Kod napadnute palme središnji, uspravni listovi padnu, izgleda kao da krošnji nedostaje vrh, zapravo je na neki način obezglavljena. Ponekad se, u ranoj fazi mogu vidjeti nagrizeni listovi – podučava nas Roje, čija je tvrtka Subtropica prva u RH počela provoditi zaštitu ekološkim sredstvima. Uglavnom se koristi kombinacija bioloških i kemijskih sredstava, ali nijedno, doznajemo u Ministarstvu poljoprivrede, nije 100% učinkovito. Pod paskom fitosanitarnih inspektora provodi se i tzv. metoda dendrokirurgije, odstranjivanja zaraženih dijelova palme. Biljke kojima nema pomoći sijeku se i neškodljivo uklanjaju, zamotaju se u foliju i zakopaju dva metra ispod zemlje ili pak zapale.
Strah od proljeća
– Split je donio akcijski plan i preventivno smo tretirali oko 300 stabala palmi na gradskim površinama. Svaka tri mjeseca treba prskati dalje, što ćemo i raditi. Nametnika nemamo – kaže Zoran Barac, ravnatelj splitskih Parkova i nasada. Na području Pule, kod mornarskog groblja, u akciji fitosanitarne inspekcije i Herakleae, prekjučer je uklonjeno šest palmi te četiri u privatnom posjedu u Zatonu Velikom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje su trenutačno najveća žarišta crvene palmine pipe u RH, kaže načelnica Odjela fitosanitarne inspekcije Ministarstva poljoprivrede Dubravka Kunec. Na još 11 palmi na tom području uzeti su uzorci i poslani na analizu u HCPHS – ZZB, nakon čega će se provesti odgovarajuće mjere. No u Ministarstvu se boje da će se s bujanjem vegetacije u proljeće situacija intenzivirati. Iskustva su pokazala da djelomična provedba fitosanitarnih mjera ne daje željene rezultate, a kako ovisi i o raspoloživim financijskim sredstvima i suradnji privatnog i javnog sektora, Kunec se nada da će se svi više angažirati. Podsjeća i da su privatnici koji imaju palme i sumnjaju da su zaražene i po Zakonu o biljnom zdravstvu dužni prijaviti fitosanitarnim inspektorima.
>> 'Štetočine nam uništavaju usjeve, a naknada je slaba'
bila je nekad i sjeca knezeva