Zbog epidemije koronavirusa i potresa, cijene najma stanova u Zagrebu pale su i do 20 posto, dok se prodaja stanova bitno usporila. Zainteresiranih kupaca i dalje ima, ali kontakti su uglavnom putem telefona i informativno jer se i ovdje vodi računa o socijalnoj distanci, kaže Peđa Kovačević, suvlasnik agencije za nekretnine Vertigo. Sve do epidemije, u Zagrebu i na Jadranu cijene nekretnina povećavale su se i desetak posto na godišnjoj razini, no taj će se trend privremeno ipak zaustaviti. Koliko će cijene padati, ne znaju ni sugovornici kojima su tržišni signali i podaci o kupoprodajama dostupni prije nego ostalima.
- Očekujemo da će doći do pada cijena nekretnina, ali teško je projicirati koliko. Čim raste neizvjesnost, oprezniji su i kupci i banke - komentira glavni ekonomist Hrvatske narodne banke Vedran Šošić. Postoji rizik da će pasti plaće, banke će gledati iz koje djelatnosti dolaze tražitelji kredita, je li njihov poslodavac pogođen i koliko. Ljudi će se, kaže Šošić, preorijentirati na likvidniju imovinu.
Dnevni najam gurao cijene
- Stalo je sve što je guralo cijene nekretnina prema gore; dnevni najam, dolasci turista, strani kupci također trpe štete zbog epidemije, a oni sudjeluju na našem tržištu s udjelom od dvadesetak posto. Očekujemo da će se depoziti u bankama povećavati - kaže Šošić. Grad Zagreb i njegovo središte, te naselja uz epicentar potresa, pogođeni su više od ostalih. Prema podacima gradskih vlasti, u potresu su zabilježene štete na 7000 objekata, uz tridesetak tisuća evidentiranih prijava za pojedine stambene jedinice. Na cijene nekretnina utjecat će i činjenica da su kod postojećih kredita, čija je otplata osigurana hipotekom na nekretnine, banke dužne sastavljati vrijednost nekretnina datih kao kolateral svakih nekoliko godina. One su do sad koristile prognostičke modele i nisu slale procjenitelje u stanove. Nakon potresa u Zagrebu, moguće je da će se ta praksa mijenjati. - Sasvim je sigurno da će pad dohodaka i kontrakcija gospodarskih aktivnosti utjecati na potražnju za nekretninama - kaže glavni ekonomist središnje banke Vedran Šošić.
Peđa Kovačević veli da je nakon potresa najdinamičnije tržište najma jer se građani, kako vlasnici tako i podstanari, sele iz oštećenih stanova i kuća u kvartove s novijim stambenim objektima.
- Dosta se traže stanovi za najam i većina želi što dalje od centra, iako imam upite i za centar Zagreba - kaže Kovačević. Cijene najma padaju i u odnosu na razdoblje prije epidemije i potresa niže su 15 do 20 posto. Vlasnici u početku, dakako, traže veću cijenu, ali brzo je korigiraju. Primjerice, stanovi koji su se ranije iznajmljivali za 700 eura sada prolaze za 600 eura, oni koji su išli za 400 pali su na 330 - navodi Kovačević.
Produljenje natječaja
U novom režimu otežane komunikacije teče i aktualni natječaj za odobravanje državnih subvencija za kredite, a resorni ministar Predrag Štromar kaže da će natječaj biti otvoren dovoljno dugo da svi zainteresirani predaju zahtjev. Zasad je rok kraj travnja, ali postoji spremnost da se on produlji. Prvi dan pristiglo je 309 zahtjeva za subvencije. Svi su ti dogovori uglavnom zaključeni prije blokade i prije potresa. Kovačević kaže da se posljednjih dana kupoprodaja dosta zakomplicirala, što je bilo za očekivati jer su se u ovoj situaciji uplašili mnogi. Posljednjih godina u Hrvatskoj se prodavalo oko 22.000 nekretnina, pri čemu su ih stranci godišnje kupovali 7000, većinom na Jadranu.
VIDEO Milan Bandić održao konferenciju za medije o potresu u Zagrebu
Prema popisu stanovništva, Zagreb je 2011. imao oko 300.000 stanova, njih 11.500 sagrađeno je prije 1919. godine, 28.000 stanova ima godinu gradnje u rasponu od 1920. do 1945. godine, a daljnjih 26.000 od 1946. do 1960. godine. Najviše stanova sagrađeno je u desetljetki od 1961. do 1970. godine - 64.000. Od 1971. do 1990. godine Zagreb je dobio oko 96.000 stanova. Nakon 1991. pa do 2011. u Zagrebu je sagrađeno 73.000 novih stanova.
U osiguravateljskim krugovima ističu da rijetki vlasnici imaju osiguranja koja pokrivaju štetu od potresa, što će se vjerojatno u dogledno vrijeme promijeniti. Za svoje su dužnike razne oblike osiguranja nekretnina i njihovih vlasnika uglavnom tražile banke, no one uglavnom pokrivaju osiguranje od smrti ili nastanka invalidnosti za dužnike ili oštećenja u stanovima prouzročena puknućem vodovodnih cijevi, požarima i slično.
Kad bude 700e kvadrat, onda se javite I pisite.. Vise ne vrijedi