Od “geeka” na kojeg nitko nije obraćao pozornost do “muškarčine” s najviše novca na svijetu. Poput neke moderne priče o ružnom pačetu, životopis se Jeffa Bezosa doista može svesti na ovakvu rečenicu. A ostatak bi mogao glasiti: “Hoće li lik iz Albuquerquea, grada iz serije Breaking Bad, uzdrmati medijsko tržište kao što je to učinio s maloprodajom?” Možemo odmah dati i odgovor – neće. Ali ne zato što se Bezosa precjenjuje, nego zato što su okolnosti različite, međutim to ne znači da osnivač Amazona u svemu neće imati odlučujuću ulogu.
Bezos je uzburkao prije svega medijski svijet, a onda i američku političku scenu potvrdivši kako The Washington Post neće podržati nijednog predsjedničkog kandidata na ovim izborima. I to je suprotno onome što je govorio kada je velike novine preuzeo 2013. Tada je Bezos redakciji objavio da ga u osnovi nije briga što se objavljuje, ne trebaju čak ni prema njemu biti popustljivi. Poslije se to pretvorilo u potporu svemu u politici što nije povezano s Donaldom Trumpom, koji od 2015. optužuje Bezosa da se koristi novinama za izbjegavanje plaćanja poreza i za promociju svojih svemirskih letova.
Na kupnju novina potaknuo ga je prijatelj Don Graham, sin Katherine, iste one iz filma “Novine” u kojem se opisuje najsvjetliji trenutak The Washington Posta kada su objavljeni Pentagon Papers, dokumenti prema kojima je bilo jasno da je američka vlada dugo znala da ne može dobiti rat u Vijetnamu. Važan razlog što je Bezos pristao na tu investiciju tešku 250 milijuna dolara je i sklonost tehnoloških tajkuna prema tradicionalnim industrijama, odnosno želja da tamo dokažu kako su stvarno sposobni. Toj tvrdnji u prilog govori da Bezos nije Post kupio korporativnim novcem Amazona, već vlastitim.Tako je Bezos s puno dobre volje pristupio upravljanju sve donedavno vjerojatno najboljih svjetskih novina, ukinuvši pretplatu za neka lokalna izdanja. Zamislio je da će rekonstruirati digitalni dio, mobilne platforme i analitiku. Činilo se da je u tome uspio, jer 2016. čitanost je buknula, a novine su prvi put nakon preuzimanja ostvarile profitabilnost. Otišlo je to tako daleko da se The Washington Post počelo nazivati softverskom kompanijom.
Na mjestu urednika zatekao je Martyja Barona te je odlučio da neće izravno upravljati nego radije s njime komunicirati relativno često, svaka dva tjedna. Ali za direktora je odabrao Freda Ryana, koji je osnovao Politico, što je značilo da će medij ipak usmjeriti prema digitalu. Odnosno, vidjelo se da namjerava od lokalnih novina napraviti globalne.
The Post je bombardirao izobiljem sadržaja, svakog jutra mogli ste pročitati nekoliko odabranih newslettera, činilo se kako je to neki put kojim srednjostrujaški mediji mogu preživjeti. I to nije išlo lako, jer Bezos je tu tranziciju namjerio ostvariti s istim brojem urednika, po mogućnosti i manjim. Baron ga je uspio zafrknuti u sistematizaciji izmišljajući mjesta analitičara ili stratega koji su zapravo bili urednici. No ta je simbioza trajala sve do 2018. kada su djelatnici The Posta vidjeli i ono drugo Bezosovo lice. U lipnju te godine dobio je pismo oko 400 djelatnika kojima se uvjeti nisu dulje vrijeme popravljali, nisu uopće imali ugovore unatoč toga što je novine uspio spasiti. Udvostručene su digitalne pretplate, premašeni su ciljevi prodaje oglasa, online promet je porastao za polovinu. Ali djelatnicima – ništa.
Pismo je došlo kao as na desetku Donaldu Trumpu koji je u to doba bio predsjednik, a tek je nekoliko mjeseci prije napao Bezosa za utaju, jer je smatrao kako subvencioniranje dostave Amazonovih paketa kroz američku poštu državu košta milijarde, a Bezos baš i ne plaća porez. Tako je Trump napao i The Post koji mu je bio izrazito nesklon. Međutim, činjenica je kako se u odnosima prema radnicima Trump i Bezos ne razlikuju previše. Jeff Bezos poznat je po tome kako ne trpi sindikate u svojim kompanijama.
Bezos, koji se zapravo zove Jeffrey Preston Jorgensen te je po ocu Tedu danskog podrijetla, osmislio je Amazon 1994. godine na putu od New Yorka u Seattle. Kako to obično bude, nitko nije vjerovao da bi ljudi kupovali knjige izvan fizičkih knjižara. Ipak, on je na Princetonu stekao dvije diplome, jednu iz računarstva, a drugu iz elektrotehnike. Vidjelo se, dakle, tada da obećava. Otac Ted borio se s alkoholizmom i novčanim teškoćama pa se majka Jacklyn razvela i preudala za kubanskog emigranta Miguela Mikea Bezose čije je prezime preuzeo Jeff.
Bezos je upoznat s time što su teškoće te je znao kako je to voditi tvrtku u najnepovoljnijem vremenu jer dot-com balon gotovo ga je stajao tvrtke. I tu je propast internetskog poslovanja, iako su mnogi tvrdili da od toga neće biti ništa, Amazon preživio i predstavio novi revolucionaran uređaj. Gotovo kao što je to činio Steve Jobs u najboljim danima. Bio je to Kindle, digitalni čitač knjiga zbog kojega su mnogi shvatili da knjiga ne mora egzistirati jedino na papiru te da se tako može još lakše posuđivati i čitati. Očito nije samo jak intelekt bio garancija uspjeha Jeffa Bezosa. Uz navođenje niza nagrada za najbolje učenike i studente ne vidi se da je zarađivao i tako što je odrađivao jutarnje smjene u McDonald’su pripremajući obroke.
Bez sumnje, 60-godišnji Bezos čiji je san zapravo bio da postane teorijski fizičar, zna cijeniti svaki zarađeni cent. Tako ni lanjski gubitak The Washington Posta od 77 milijuna dolara ne izgleda prevelikim. Samo, bogati ljudi i jesu bogati jer ne žele gubiti novac. Bezos se u rad novina ponovno aktivno uključio prije neke dvije godine kada je broj jedinstvenih korisnika Postovih stranica pao za polovinu, sa 101 milijun koliko su ih imali u pandemiji na tek 50. Samo još ne znamo hoće li opet uspjeti izmisliti neki novi Kindle kojim bi oživio The Post kao što je njime spasio Amazon. Ako su točne glasine da je čovjek, koji je prilično dugo slovio za najbogatijeg čovjeka na svijetu i bio prvi koji je dosegnuo stotinu milijardi dolara te time prestigao originalnog tech poduzetnika Billa Gatesa, pristao na sastanak s Trumpom i njegovima u Austinu u Texasu, pa onda odustao od potpore Kamali Harris, onda to nije vjerojatno. Nakon što je dokazao da može uspjeti i u tako arhaičnoj industriji kao što su tiskani mediji, zašto bi se nastavio mučiti ako je možda došlo vrijeme za potpunu tranziciju Posta. Jer, Bezosu i dalje dobro ide. Njegov Blue Origin donio mu je ispunjenje druge njegove životne želje, a to je da ljudi koloniziraju svemir a da se ‘Zemlju isprazni i pretvori je u veliki nacionalni park’. Zna i kada treba odustati, kao što je prestao sa snovima o teorijskoj fizici nakon što ga je u rješavanju matematičkog problema pobijedio prijatelj s Princetona Yasantha Rajakarunanayake, danas ugledni šrilankanski znanstvenik i mislilac. Vježbanjem je postigao to da od geeka postane nešto poput Toma Cruisea, noseći kožnu jaknu i Ray-Ban naočale. I razveo se od supruge MacKenzie Scott u poskupom razvodu koji su razvlačili svi mediji da bi oženio nekadašnju novinarku Lauren Sanchez.
U Europi je postao poznat po škuni izgrađenoj u Amsterdamu zbog koje je želio privremeno demontirati most ispod kojih njezini jarboli ne mogu proći kako bi stigla u Rotterdam na dovršenje. I izazvao bijes tako da je jahta noću odvežena s demontiranim jarbolima. Brod Koru vrijedi oko 500 milijuna dolara, a godišnje će ga koštati oko 25 milijuna. Čovjek je, čini se, postigao sve. Mnogo toga i zahvaljujući svojim principima.
– U Amazonu opstajemo i na vrhu smo zbog tri velike ideje: korisnik je najvažniji. Inovirajte. Budite strpljivi, podsjetio je po dolasku u Post gledajući kako je ondje korisnik zapravo čitatelj. Ako ne trpite kritiku, onda nemojte raditi ništa novo ili zanimljivo, smatra on. Interesantno je da komunikaciju zapravo smatra disfunkcionalnom.
– Ako vam ljudi moraju pojačano komunicirati, to znači da ne rade na istoj valnoj duljini, ne surađuju organski. Cilj je postići da što manje komuniciraju – govorio je. Možda je neočekivana stvar da Bezos, iako očito voli raditi, smatra kako pravog uspjeha nema bez ravnoteže između poslovnog i privatnog. Smatra kako se jedno i drugo isprepliću i nadopunjuju. To su postulati čovjeka kojemu je čak i CIA povjerila da joj napravi vlastiti cloud odvojen od javnih. Jeff Bezos je čovjek čijem poslovnom duhu vjeruju i takve organizacije.
FOTO S ocem nije bliska, o porijeklu ne priča, a udala se s 50 godina nakon spoja na slijepo
