Listanje stranica knjige šest je puta učinkovitije u oslobađanju od stresa od videoigara! Tvrdi to Brođanka Arijana Wassong, osnivačica centra Ego Ideal za usluge psihosocijalnog savjetovanja i podrške. Arijana se bavi temom terapijskog učinka literature na mentalno zdravlje. U fokusu joj je tzv. biblioterapija, odnosno čitanje i razumijevanje knjiga u svrhu psihoterapije. Potiče mentalni rast i razvoj svojih klijenata kroz literaturu pomažući im da se promijene i izgrade dok čitaju određenu knjigu. Nastoji povećati kritičnost prema čitanju, odnosno razvijanje kritičnosti o tome koga i zašto čitamo.
U radu s klijentima Arijana je shvatila da, iako imaju iskustvo i znanje, ljudi često zapadnu u probleme upravo zato što dobivaju ili čitaju krive informacije. Self help literatura odlična je da razvijemo pogled i vidimo tuđe percepcije. Jedino je pitanje kako gledamo na tu literaturu i koliko to što pročitamo doista i primjenjujemo. – Često se zna reći da nije važno što se kaže, nego tko kaže. Međutim, ako tražimo pomoć u literaturi, važno je tko piše i što piše, pogotovo kada govorimo o mladima – kaže Arijana.
Ona ističe da se uvjerenja razvijaju do 21. godine. Stoga je srednja škola ključno razdoblje za mlade, osobito ako biraju određeni fakultet i nastavljaju obrazovanje, da razmišljaju o tome i preuzimaju odgovornost u čitanju. A odgovornost počinje u trenutku kada uzmemo knjigu u ruke i počnemo razvijati više različitih percepcija ili uglova iz kojih čitamo i uzimamo informacije. Pritom je uvijek potrebna doza kritičnosti, da čitatelj spozna što je to što on može dobiti za sebe i iz čega može rasti. – Danas svatko može izdati knjigu. Mi se najlakše poistovjećujemo sa svjetovnom osobom koja nema dodira s mentalnim zdravljem, jer to najbolje razumijemo. Međutim, to ne znači da je to najbolje za nas. Imamo nove generacije koje dobivaju jako puno informacija sa svih strana, što još više povećava važnost kritičnosti. Ne samo u čitanju, nego se to održava na cijeli spektar stvari, od načina komuniciranja pa nadalje – ističe 31-godišnja terapeutkinja.
Istu literaturu ne tumačimo svi jednako zato što imamo različita iskustva, okolnosti, genetiku i percepciju, upozorava Arijana. U čitanju vrebaju brojne zamke i opasnosti. Zato je važno i tko piše i što piše, jer ako gledamo samo tko piše, ali ne i što piše, to znači da slijepo pratimo tuđe ideale i uvjerenja te da ne razvijamo svoje kritično razmišljanje, a samim time i ne dobivamo više za sebe.
VEZANI ČLANCI:
Problemi na koje joj se klijenti najčešće žale su nemogućnost zauzimanja za sebe, osjećaj da su svi protiv njih i da se moraju svima pravdati za svoje odluke te odnosi s partnerom i problemi u komunikaciji. – Problemi se gotovo uvijek temelje na percepciji, odnosno na tome kako mi tumačimo nešto. Ljudi to vide iz svoje percepcije i iz te njihove percepcije izlazi problem ili rješenje. Kada netko kaže da je u stresnoj situaciji, ja mu poručim da stresna situacija ne postoji. Samo je njegova percepcija da je ta situacija stresna. Sve je stvar percepcije i na nama je da radimo i razvijamo taj naš pogled – objašnjava Arijana.
Sve je stvar percepcije
Iako je nekada razmišljala o radu s djecom, Arijana se tijekom obrazovanja odlučila posvetiti odraslima, osobito onima koji žele raditi na sebi, dobrovoljnim klijentima. To su ljudi koji nisu zadovoljni sami sobom i koji nešto žele promijeniti. Jedno vrijeme tijekom prakse radila je u zatvorima i kaznionicama, no kako se tu radilo o klijentima koji nisu bili dobrovoljni, shvatila je da tu nema mjesta za tretman. Kasnije je radila u specijalnoj bolnici za psihijatriju i palijativnu medicinu, a prije tri godine otvorila je privatno psihosocijalno savjetovalište.
I sama je prošla kroz traumatično pubertetsko razdoblje i studij i zna koliko to može biti stresno. Shvatila je da kao edukantica psihoterapije mora raditi na sebi i da, ako želi pomoći drugima, prvo mora proći svoju vlastitu psihoterapiju. No time joj se nije otvorila Pandorina kutija problema, kao što bi neki pomislili, nego Pandorina kutija rješenja. A to je, kaže, divan osjećaj. – Najljepši je osjećaj kada možeš nekome pružiti još jedne naočale, da vidi svijet drukčije. A to je upravo to. Klijentu pružam još jednu percepciju, a on će sam odabrati što je za njega u tom trenutku najbolje – zaključila je Slavonka.
FOTOGALERIJA Spektakl na hrvatskom nebu: Pogledajte kako su Rafalei letjeli iznad Šibenika, Zadra, Čakovca
