Situaciju s kovanicom eura na kojoj se nalazi dizajn kune, koji je autor povukao nakon što se u medijima postavilo pitanje kršenja intelektualnog vlasništva, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić u ponedjeljak je nazvao blamažom, ustvrdivši da "čovjek jedino može biti žalostan" što se to dogodilo.
"Doživio sam je jednostavno kao jednu blamažu. Zapravo doista nije za vjerovati da bi netko, s fotografijom koju je preuzeo, sudjelovalo na takvom tipu natječaja u kojem se podržava kreativnost i originalnost ideje", rekao je Ćorić odgovarajući na upit novinara po izlasku sa sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća.
Podsjetio je da Vlada RH s time nije imala nikakve veze odnosno da je natječaj za dizajn nacionalne strane kovanice eura provodio HNB.
U tijelu koje je odlučivalo o odabiru dizajna kovanice bili su ljudi za koje je siguran da su radili u dobroj vjeri te da su išli za tim da onaj koji prinese svoj uradak na takvom natječaju neće trošiti vrijeme na to da neku fotografiju "na taj način uredi" i onda na kraju povuče iz natječaja, čime je, smatra Ćorić, "zapravo priznao da se to i dogodilo".
"Čovjek može biti jedino žalostan. Takvi ljudi jednostavno ne bi trebali ići u tom smjeru", ustvrdio je Ćorić te usporedio to s donošenjem tuđe pjesme na neki festival.
Na upit nije li to sve logična posljedica odluke da se na sudjelovanje u natječaju pozovu i amateri koji nužno ne poznaju pravila struke te je li bilo možda pametnije da se pozovu stručnjaci, Ćorić je odgovorio protupitanjem: Nije li logično da se u trenutku kada Hrvatska usvaja euro i traži kreativno rješenje za kovanice, svim građanima otvori mogućnost da sudjeluju sa svojim kreativnim idejama, ako su u stanju u prijavi zadovoljiti neke tehničke uvjete.
Odbacivši konstataciju novinara da se to dogodilo jer se i amaterima omogućilo da sudjeluju u natječaju, ustvrdio je da se to dogodilo jer se jedan od prijavitelja na natječaj odlučio poslužiti stvarima kojima se nije trebao služiti.
Podsjetimo, javnosti su u petak predstavljeni najuspješniji dizajni nacionalne strane za kovanice eura i centa. Na kovanici od jednog eura nalazit će se motiv kune, a kao autor najboljeg dizajna te kovanice bio je izabran magistar primijenjene umjetnosti Stjepan Pranjković. No, ubrzo nakon toga mediji su prenijeli kako je taj dizajn kune gotovo isti kao na fotografiji škotskog fotografa Iana H. Leacha zbog čega se postavlja pitanje kršenja intelektualnog vlasništva nad fotografijom.
Inače, autorima najuspješnijeg dizajna hrvatskih eurokovanica pripadala je i novčana nagrada od 70 tisuća kuna.
Stjepan Pranjković, autora dizajna motiva "Životinja kuna sa šahovnicom u pozadini" za naličje eurokovanice od jednog eura, u pismu članovima Komisije za novac navodi kako je, "potaknut neugodnom atmosferom koja se stvorila u medijima i na društvenim mrežama, kao i pritiscima kojima je izložen vezano uz svoj dizajn naličja kovanice od jednog eura s motivom kune, odlučio povući svoj prijedlog dizajna za taj motiv te se odriče bilo kakvih prava po osnovi sudjelovanja na natječaju za motiv kovanice od jednog eura".
"Ovu odluku donio sam kako ne bih otežao ovu situaciju niti doprinosio daljnjim mogućim neizvjesnostima. Žao mi je što je u vezi s mojim radom došlo do prijepora koji bi mogli naštetiti ovom važnom procesu za Republiku Hrvatsku. Nisam imao namjeru povrijediti ničije osjećaje te se zbog toga svima ispričavam, a posebno Hrvatskoj narodnoj banci, Vladi i hrvatskoj javnosti", navodi Pranjković.
Iz središnje banke najavljuju da će Komisija za novac danas održati sjednicu na kojoj će se, uz ostalo, očitovati o dopisu Stjepana Pranjkovića.
Nitko ne postavlja najvažnije pitanje. Zašto je kuna na novcu? Ne zbog te male životinjice nego zbog simbola. Kuna se nalazi na prekrasnom novcu koji je ujedno i prvi pravi hrvatski novac - SLAVONSKOM BANOVCU. Taj novac je kovan od cca 1250 pa sve do cca. 1360. To je JEDINA simbolika i zato na 1 euro treba staviti stiliziranu kunu s našeg prvog novca.