Potpora nastavku reformskih procesa u BiH s ciljem što skorijeg dobivanja statusa kandidata, promjene izbornog zakonodavstva, uz potrebu provedbe presuda domaćih i međunarodnih pravnih institucija, kao i uvažavanja BiH kao države u kojoj je potreban dijalog i kompromis oko važnih političkih pitanja neke su od poruka koje su se jučer mogle čuti u Bruxellesu tijekom niza razgovora predstavnika Europske unije i političkih stranaka iz BiH.
Bez nametanja
U okviru ovog diplomatskog procesa sudjelovali su predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i Simon Mordue, šef odjela za vanjsku politiku Europskog vijeća. Lider HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović bio je u nedjelju u Bruxellesu, želeći tako poslati poruku predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu kako je dio rješenja za budućnost BiH, međutim, nije bio na sastanku na kojemu je bio i Željko Komšić. To je i najavio prije nekoliko dana kazavši da na sastanku, čak ni u istoj prostoriji, ne želi biti zajedno s čelnikom DF-a Željkom Komšićem.
– Neću sjediti u istoj dvorani u kojoj sjede dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH. Izborna je kampanja i ne pada mi na pamet ući u jednu takvu utakmicu. A još manje da na bilo koji dokument stavim potpis zajedno s ta dva bošnjačka člana Predsjedništva – rekao je Čović u petak. Time je pokazao odlučnost u suprotstavljanju ideje nametanja volje hrvatskom narodu upravo kroz ovu funkciju te da će se Hrvati boriti kako im drugi ne bi i u budućnosti birali hrvatskog člana Predsjedništva. Čović je zahvalio predsjedniku Europskog vijeća na angažiranju kako bi pomogao BiH te podupro njegovu inicijativu da BiH ispuni uvjete za stjecanje kandidacijskog statusa. Čović je nedavno razgovarao s Charlesom Michelom u Sarajevu, a tom je prilikom kazao da je cilj staviti BiH u fokus europskih integracija. Sastanci su bili usmjereni na to kako stabilizirati odnose u BiH, odnosno kako olakšati političku situaciju i približiti je potrebama aktualnog političkog trenutka u okruženju.
Uoči sastanka Charlesa Michela s liderima stranaka održani su razgovori sa stranačkim predstavnicima, na tehničkoj razini, dok je ispred EU nazočio Simon Mordue, šef odjela za vanjsku politiku Europskog vijeća. Istaknuta je jasna potpora politikama EU prema zemljama zapadnog Balkana i jačoj dinamici pristupnog procesa. Pritom su hrvatski predstavnici iznijeli poruke kako ideja EU zasnovana na solidarnosti i supsidijarnosti mora imati tendenciju i iste kriterije prema svim potencijalnim članicama, a integracijski proces u političku i pravnu stečevinu EU mora biti lišen diskriminacije i nametanja.
Hrvatski predstavnici izdvojili su upravo Belgiju i Bruxelles kao primjer prakse legitimnog političkog predstavljanja pa i sami EU, koji čine legitimni predstavnici zemalja članica u institucijama EU. Nedjeljne aktivnosti u Bruxellesu rezultat su i lobiranja Hrvatske, koja je svjesna potrebe napretka BiH prema EU, rješavanja otvorenih pitanja, a napose izbornog zakonodavstva kako bi se Hrvatima u BiH omogućilo da biraju legitimne predstavnike u institucije koje su Ustavom određene za predstavljanje konstitutivnih naroda.
Harmonizacija odnosa
EU, uz snažnu podršku Hrvatske, želi vidjeti BiH kao državu u kojoj će se poštivati individualna, ali i kolektivna prava naroda, a s obzirom na izmijenjene geopolitičke okolnosti na istoku Europe, BiH se nameće kao ključni subjekt u procesu daljnjeg proširenja EU na prostor zapadnog Balkana. EU je svjestan važnosti BiH za stabilizaciju ukupnih prilika na jugoistoku Europe te ima namjeru biti snažan partner i medijator u rješavanju svih onih otvorenih pitanja o kojima ovisi stabilizacija društva u BiH, a napose harmonizacija međunacionalnih odnosa.
I u Strateškom kompasu poziv na nediskriminaciju
Strateški kompas dokument je u kojemu je posebno naglašena BiH, pri čemu se ističe kako je posebno važno podržati suverenitet, jedinstvo i teritorijalnu cjelovitost BiH na temelju načela jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda sadržanih u Ustavu BiH, kao i proces reformi na njezinu putu prema Europi. EU je bio medijator nekoliko procesa u kojima se jasno pozivalo na poštivanje Ustava BiH, u čijem su temelju konstitutivni narodi – posljednji put za nedavnih razgovora hrvatskih i bošnjačkih političkih lidera, a koji su rezultirati Mostarskim sporazumom, u kojemu je jasno naglašena potreba legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda. Slično je postignuto još 2013., kada su predstavnici sedam parlamentarnih stranaka iz BiH potpisali izjavu u Bruxellesu koja je u točki 5 jasno predviđala poštivanje principa legitimnog nacionalnog predstavljanja.
Mislim da veliki bivših kolonijalnih zemalja u EU i dalje misli da imaju posla sa plemenima i domorocima ,