Ne smanji li Vlada proračunsku potrošnju, obrana tečaja više neće imati nikakva smisla, a situacija u zemlji bit će teža nego sada, kazao je guverner HNB-a Željko Rohatinski u intervjuu Poslovnom dnevniku, i to dan nakon što je sa saborske govornice pozvao Vladu da pokrene reforme. Pad tečaja prema osam ili devet kuna za euro možda bi vratio osmijeh na lice malobrojnim izvoznicima, ali bi dužnike bacio na koljena. Građani duguju 117 milijardi kuna, uglavnom s deviznom klauzulom, a tvrtke još i više. U ekonomskim se krugovima guvernerov istup tumači kao dodatni pritisak na premijerku da smanji proračun i novo zaduživanje države, ali i znak da se ni tečaj neće moći dugo održati ako sve drugo pada. Ovaj tjedan država se zadužila za 1,2 milijarde dolara, a Rohatinski tvrdi da će do kraja godine trebati još dvije milijarde eura.
Realistična procjena
– Mislim da je realistična procjena Rohatinskog da dolazi vrijeme kada se više neće isplatiti braniti tečaj – rekao je Vladimir Gligorov, analitičar bečkog instituta za tranzicijske zemlje. Taj ekonomist smatra da fiksiranje tečaja ni dosad nije imalo smisla jer stabilan tečaj nije poticao strukturne reforme, već je smanjivao troškove financiranja javne potrošnje i fiskalnog deficita. Ekonomist Guste Santini kaže da guvernerov istup treba ozbiljno zabrinuti.
Vapaj Vladi
– Stanje je složenije nego što je Rohatinski rekao. Čitam ga kao apel i vapaj Vladi da se usredotoči na reforme – dodaje Santini.
Nakon što je dolio malo ulja na vatru, guverner je danas spuštao loptu te kaže da je govorio hipotetski.
– Nisam rekao da odustajem od obrane tečaja danas, sutra ili za tri mjeseca. Govorio sam hipotetski, u budućnosti, jer nam neće preostati ništa drugo ako se ne zaustavi rast troškova – ističe guverner, koji je i sam često na meti kritičara zbog svoje monetarne politike. Tako i Darko Oračić, glavni ekonomist Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, tvrdi da se europsko gospodarstvo oporavlja, a hrvatsko i tone zbog razlika u monetarnoj politici.
- HNB je vodio krajnje suzdržanu monetarnu politiku u prvoj polovici ove godine. U prvom kvartalu novčana je masa rasla samo 1,2%, a u zoni eura 11,3%. Monetarna politika u zoni eura snažno je poticala ukupnu potražnju i gospodarski rast, dok je monetarna politika u RH djelovala nestimulativno i neopravdano strogo – kaže Oračić.
@canajisraM Tiskanje novca omogućilo bi realizaciju više roba ali i istu ili manju količinu roba po višim cijenama. Gospodarski subjekti reagiraju racionalno i uvijek gledaju da s manje rada ostvare bolje rezultate. Monetarna vlast zato treba dozirati količinu novca uu optjecaju kako bi ih prisiljavala da sve više i bolje rade (povećavaju efikasnost svoga rada). Monetarna vlast treba biti iznad Vlade kako bi mogla djelovati posredno i na državu koja treba smanjivati svoje apetite kako bi olakšala situaciju gospodarskim subjektima kroz smanjivanje poreza i doprinosa. Rohatinski pokušava raditi svoj posao do kraja i profesionalno koliko može. On od početka svoga mandata, a to znači već deset godina apelira na Vladu da izvrši potrebne reforme kako bi se proračun sveo u realne okvire koji sada više nisu 120 mlrd kuna nego možda 90 ili manje. I naravno, kako se praktički ništa nije napravilo na planu racionalizacije države, veće se nastavlja sa starom praksom da se novac posuđuje vani, situacija je dovedena do tu gdje je. Vlada ima problem što je velik dio proračuna unaprije potrošen, što zakonski pokriveno. Tu su mirovine, sva socijala, zdravstvo, školstvo, upravni aparat... i ako hoće nešto stvarno napravit mora mijenjati te zakone na način da ukida i smanjuje pojedina prava. A to ova vlada neće učiniti jer si reže granu na kojoj sjedi. Ili točnije hoće ukidati prava, ali samo radnicima i sirotinji. Neće dirati svoje privilegije, plaće, automobile i ostale privilegije, povlaštene mirovine vladajuće kamarile i establišmenta, neće napraviti poštenu reviziju braniteljske populacije i njihovih privilegija, invalidskih mirovina, neće uzeti poreze od poreznih obveznika koji joj duguju i izbjegavaju plaćanje, neće smanjiti ili ukinuti subvencije poljoprivredi i brodogradnji...