Marijan Cepetić, 42-godišnji krajobrazni arhitekt iz Virja kod Koprivnice, prvi je Hrvat koji je uspio prodati cvijeće Nizozemcima, vodećoj svjetskoj naciji u cvjećarstvu. Ipak, nije riječ o tulipanima, po kojima su poznati, već o proljetnome cvijeću zvanome božur, u našem narodu poznatu i pod imenom trojačka ruža.
Nešto ode i u Švedsku
Upravo iz ljubavi prema cvijeću upisao je smjer hortikulture na Agronomskome fakultetu, a pet je godina proveo u Nizozemskoj, što na praksi, što radeći u velikoj tvrtki za proizvodnju sadnica i cvijeća te uređenje krajobraza.
– Teško je opisati veličinu površina koje su ondje zasađene cvijećem. Njihovi polderi, zemljište koje su "oteli" oceanu, fascinantni su. Hodate nepreglednim poljem, a iza nasipa, sedam metara iznad vas, plovi brod. U Nizozemskoj sam puno naučio o proizvodnji cvijeća i pomislio sam: zašto to znanje ne iskoristiti kod kuće – kaže Cipetić.
Odlučio se za sadnju božura jer naša klima omogućuje da cvijeće na nizozemsko tržište stigne prije nego ono tamošnjih proizvođača, što automatski znači dobru cijenu. Prvi nasad zasadio je prije 13 godina.
– Nije isprva išlo lako. Imao sam mnogo početnih problema, pogotovo s "papirima" prilikom izvoza. No sad je posao uhodan, a i mnogo je toga lakše nakon ulaska u EU. Svakog proljeća u Nizozemsku izvezem oko 100.000 cvjetova božura, a nešto ode i u Švedsku – ističe. Božuri su trajnice i nasad se može eksploatirati desetljećima. Rastu u grmovima, na svakome desetak cvjetova. Beru se sredinom svibnja, i to u pupovima, a onda se hladnjačom prevoze do odredišta. Pupovi se otvaraju kod kupaca. Nizozemci ih najviše uzimaju za Majčin dan, to je kod njih tradicija.
– Cvjećari ih ondje kupuju na veletržnicama cvijeća. Ona u Aalsmeeru, gdje se prodaju moji božuri, velika je kao deset nogometnih igrališta. Ako pošiljka stigne u pravo vrijeme, jedan božur prodaje se po 60 eurocenti, dakle po oko pet kuna – veli Cepetić.
Božuri se pomalo, dodaje, probijaju i na hrvatskome tržištu. Najveću narudžbu imao je od Ivice Todorića kad se ženio njegov sin – sala je bila ukrašena s tisuću božura. U uzgoj te vrste uputio je još neke domaće cvjećare pa više nije usamljen u proizvodnji. Međutim, kaže, Hrvatska ne koristi dovoljno svoje potencijale.
Ondje nema ambrozije
– U Nizozemskoj nema neobrađenih površina kao kod nas. Ondje nećete moći pronaći nijednu koprivu ili ambroziju. Mi se naprosto ne znamo dobro organizirati – uvjeren je Cepetić.
Osim božura, uzgaja i krizanteme, maćuhice, sadnice za uređenje zelenih površina. Usto se bavi vinogradarstvom, a posebna su mu ljubav konji, koje drži i uzgaja.
>> A. Todorić stariji: U Imotskom nas nije bilo zbog onih koji su ga vodili
dok se ne uvede porez na poloprivredno zemljiste i poticaje samo po proizvodnji a ne i povrsini , rasti ce ambrozija