Mobiteli mogu biti hakirani i upravo taj oblik kibernetičkog kriminala je u porastu. Istaknuli su to danas predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatske udruge banaka u sklopu predstavljanja Europolove kampanje o podizanju svijesti o malverima, odnosno zlonamjernim softverima na mobilnim telefonima.
Ukupno je lani u Hrvatskoj zabilježeno 1200 slučajeva internetskog kriminala, za razliku od primjerice 2008. godine kada je taj broj iznosio između 300 i 400 slučajeva. Kada je riječ o malveru na mobitelima, u Hrvatskoj je lani zabilježeno manje od 10 slučajeva, rečeno je.
– Internetski kriminal raste. Iako se, kada je riječ o mobitelima, lani to tek sporadično događalo u Hrvatskoj, u drugim zemljama EU bilo je više napada, stoga i građane pozivamo na oprez – istaknula je Kristina Posavec, voditeljica Odjela za visokotehnološki kriminalitet.
Ipak, veliki broj ljudi nažalost još uvijek nije dovoljno svjestan ovih opasnosti, odnosno smatra da njihovi mobilni uređaji možda nisu izloženi napadima, kao što su to računala. Većina i ne zna da postoje antivirusni programi koji su namijenjeni i za mobilne uređaje i velik dio ih i ne koristi.
Milan Parat, predsjednik Odbora za sigurnost HUB-a, naglasio je kako lani u Hrvatskoj nisu zabilježeni slučajevi hakiranja mobilnih bankarskih aplikacija.
– Želimo upozoriti građane da opasnosti postoje, a mogu ih itekako smanjiti ako su oprezni. Glavni savjet jest da mobilno bankarstvo ne koriste na wi-fi mrežama koje nisu sigurne, da skidaju isključivo aplikacije koje se nalaze u službenim online trgovinama i ne skidaju one sumnjiva porijekla. Također, da ne koriste mobitele kojima su izmijenjene postavke jer su oni ranjiviji te da u mobitelima ne drže lozinke za aplikacije – savjetovao je M. Parat.
Ako postoji sumnja da je mobitel postao žrtva kriminalaca i zlonamjernog softvera, možete se obratiti najbližoj policijskoj postaji. Istina, u svakoj postaji nema djelatnika koji su obučeni za borbu protiv kibernetičkog kriminala, no svaka od 20 policijskih uprava u svom sastavu ima takve djelatnike koji mogu pomoći u slučajevima hakiranja, istaknula je K. Posavec.
>> Obrtniku kodirali datoteke i tražili 16.000 kuna za otključavanje
>> Yahoo potvrdio: Hakeri su ukrali podatke 500 milijuna korisnika!
drzava je duzna stititi svoje gradjane,ali to ne cini vrlo jednostavno da nametne bankama svu stetu nastalu iz tih kradja, upravo onako kako banke i kreditne kartice stite svoje klijente u USA, gdje bas nikada nitko osobno nije izgubio novac u takvim kradjama sa svog racuna, osim na par dana eventualno do povrata nakon provjere. samo banane od drzava ostavljaju svoje porezne platise na nemilost i stite banke kao u hrvatskoj.