Gotovo jednoglasno u Saboru je izglasan Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Što to znači za studente stručnih studija i je li upravo ovo još jedan u nizu poraza dijela akademske zajednice koja se u Hrvatskoj borila za drugačiji ishod i manju vrijednost stručnih studija koje su pokretali i naplaćivali, ali ne i vrednovali?
Odgovore na ta pitanja doznli smo u razgovoru s Damirom Jugom, predsjednikom Vijeća veleučilišta i visokih škola u Republici Hrvatskoj, koji je gostovao u televizijskom studiju Večernjeg lista.
- Izmjene u Zakonu o hrvatskom kvalifikacijskom okviru studentima stručnih studija donose život i studiranje bez stresa. One rješavaju problem nastao odlukom Ustavnog suda koji je kazao kako diplome stručnih i sveučilišnih studija ne mogu biti na istoj razini hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Važno je da su razine diploma studenata stručnih studija ostale vezane za identičnu razinu europskog kvalifikacijskog okvira. To je najvažnije u cijeloj priči jer je preddiplomski studij na razini šest europskog kvalifikacijskog okvira, a diplomski i stručni studij na razini sedam. To znači da bez problema osoba sa završenim preddiplomskim studijem u Hrvatskoj može nastaviti obrazovanje na diplomskom studiju u bilo kojoj državi, recimo u EU - kazao je Jugo te dodao:
- Druga važna stvar je podrška koju je ovakav prijedlog zakona dobio od hrvatske politike. Žao mi je da će ova tema, budući da je specifična, privući malo pažnje osim kod onih kojih se tiče. Jednoglasna podrška velika je poruka onima koji su se svojski trudili da studenti stručnih i sveučilišnih studija ne budu na istoj razini. Oni nisu istovjetni, no jednako su vrijedni, a to je potvrdio i Ustavni sud, ali oni koji su željeli zlo studentima stručnih studija su je interpretirali potpuno drugačije.
Koliko je smiješno da se danas raspravlja kako je važno staviti jednakost između studenata stručnih i sveučilišnih studija?
- To je apsurdno. Svi zajedno - sveučilišta, veleučilišta i visoke škole, dakle i jedna i druga vertikala visokog obrazovanja, trebali bi raditi na promociji Hrvatske kao obrazovne destinacije i da privlače studente da dolaze studirati kod nas. No, imamo suludu situaciju da dio akademske zajednice želi obezvrijediti ovu drugu vertikalu obrazovanja i na taj način se stvara nesigurnost. A da je udovoljeno inicijativi koju su pokrenuli Hrvatsku bi stavilo na začelje EU. Tada bi Hrvatska bila jedina država EU gdje stručni i sveučilišni studiji nisu na istoj razini.
Više od 100 tisuća studenata studira ili je studiralo na stručnim studijima. To su studiji koji postoje i na državnim fakultetima. A akademska zajednica, koja ih želi degradirati, i financira te studije.
- To je teško razumljivo i teško je kazati zašto je tomu tako. Jer kada je u javnoj raspravi bio prijedlog ovog zakona Ministarstvo znanosti prepoznalo je opasnost koja vreba iza inicijative i otklonilo njihove zahtjeve iako je bilo teško razumjeti što stoji iza toga. Jer među pokretačima inicijative su ljudi koji na svojim sveučilištima i fakultetima imaju studente stručnih studija. I oni su im dobri kada moraju platiti glavarine, odnosno razliku između onog što pokriva država i onog koliko školarina stoji. No, kada trebaju poslužiti za obračun s nekim drugim dijelom akademske zajednice onda postaju manje vrijedni i njihovi studiji nisu dovoljno kvalitetni. U pozadini se vjerojatno skriva netrpeljivost prema veleučilištima i visokim školama koje izvode stručne programe i onda ih isti ti pokretači inicijative nazivaju veleučilišnim studijima, koristeći pogrešnu terminologiju. To u Hrvatskoj ne postoji. Postoje sveučilišni i stručni studiji. Dakle imate takve studente, ali se istodobno borite da se razina njihovih prava spusti. To je teško razumljivo.
Je li gotovo jednoglasna odluka za izglasavanje ovih izmjena i dopuna politička poruka onima koji su sve to željeli izvesti na drugačiji način podcjenjujući studente stručnih studija, prije svega zagrebačkom Sveučilištu i rektoru Damiru Borasu?
- Znamo da se oporba i izvršna vlast teško mogu usuglasiti. No, ovo je bilo očito jako osjetljivo pitanje jer u pitanju su bili studenti i nečiji životi. Jer oni su uložili godine u svoje obrazovanje, a sada se pojavio netko tko to želi obezvrijediti. Dakle to nije prošlo, a zaista bi bilo teško razumjeti da neka politička opcija ide obezvrijediti dio svojih potencijalnih birača. Jer među studentima ima članova HDZ-a, SDP-a, MOST-a... i svih stranaka. To je zaista bilo nadstranačko pitanje, a to potvrđuje i potpora kojom je ovaj prijedlog usvojen - kazao je Jugo.
Ma svi ti studiji nisu ništa vrijedni.Važno je biti član partije ili imati rodjačke veze kod zapošljavanja.