Ministar obrane Damir Krstičević već dva tjedna “ratuje” na frontu daleko od očiju javnosti. Nema mira, ne zbog tzv. optužnica i priča da ne smije u BiH (što je, u međuvremenu riješeno jer je bio u BiH), nego zato što je već na početku svog mandata naišao na “minu” koja mu može uništiti planove o obnovi i modernizaciji hrvatskih Oružanih snaga. Krstičević se muči s vojnim proračunom za 2017., odnosno s projekcijom proračuna koji mu namjerava “razrezati” ministar financija Zdravko Marić. On, istina, javno kaže da namjerava “malo pojačati vojni proračun jer zaostajemo u NATO-u”, no Večernji list saznaje da je to “malo” uistinu nedovoljno, jer je prvotno Marić ministru obrane Krstičeviću predložio proračun u visini 4 milijarde i 65 milijuna kuna, što jest 40-tak milijuna kuna više od planiranog proračuna za 2016., no uzme li se u obzir rast BDP-a, taj iznos je realno čak manji od rekordno niskog proračuna iz 2016., a koji je činio 1,17% BDP-a RH. Udio vojnog proračuna tako bi pao na 1,14% BDP-a!

Neizvjesnost u NATO-u

Otkako je saznao da mu u Ministarstvu financija planiraju u startu de facto blokirati zamisli s kojima je došao u MORH, Krstičević pokušava spasiti stvar. On, kao ekspert za pitanja nacionalne sigurnosti, a zbog toga je i dobio povjerenje Andreja Plenkovića, zna da je tako niski vojni proračun bio izuzetno štetan u ovom trenutku. U Europi se, naime, potpuno promijenila geopolitička situacija, a struktura NATO-a trese se zbog neizvjesnosti koju donosi promjena stanara u Bijeloj kući. Ulaskom Donalda Trumpa, s obzirom na njegove predizborne najave, dolaze i teža vremena za NATO, dakle za uglavnom demokratsku Europu koju štiti ovaj savez. Trump je relativizirao i doveo u pitanje funkcioniranje osnovnog instituta NATO-a, načelo da je napad na jednu članicu napad na sve u savezu. On je kazao da će SAD “razmisliti” bude li napadnuta zemlja članica koja u svoju obranu ulaže manje od propagiranih 2% BDP-a.

Ministar financija Marić dobar je financijaš i knjigovođa i ne mora se razumjeti u svjetsku politiku i pitanja nacionalne sigurnosti, no zato je tu premijer Plenković koji bi trebao razumjeti što bi za RH u ovom trenutku značilo nastaviti rušenje vojnog proračuna. Istina, nije samo RH pred teško rješivim problemom gordijskog čvora. U dvije godine, otkako je u NATO-u počela panika zbog smanjivanja vojnih budžeta, tek je nekoliko država članica ozbiljno shvatilo svoje nove obveze. Neke od njih, poput baltičkih zemalja, Poljske, Nizozemske, Rumunjske, počele su povećavati proračune, druge još nisu. Da je situacija ozbiljna, jer SAD-u je već dosta da financira 70 posto troškova NATO-a, vidi se i iz izjave šefa NATO-a Jensa Stoltenberga koji podsjeća da su europski saveznici, nakon 9. rujna, pohrlili u pomoć SAD-u i od tada je “1000 europskih vojnika platilo ultimativnu cijenu”. SAD ima tri puta veći vojni proračun od ukupnog proračuna svih europskih članica NATO-a zajedno, uključujući i Norvešku i Tursku, pa očekuje da Europljani povećaju trošenje iznad sadašnjih 240 milijardi dolara godišnje. Pritisak Trumpa sigurno će stvari stubokom izmijeniti.

Potencijalni “dream team”

19

Remont helikoptera

Bulj nezadovoljan: Imamo istočnoruske helikoptere, možemo li nabaviti zapadno naoružanje i opremu?

124

Vojno savezništvo sve intenzivnije

Od SAD-a dobili smo vojnu opremu 'tešku' 500 milijuna dolara

Hrvatska s manje od 1,2 % udjela u BDP-u nalazi se u skupini država koje troše ispod prosjeka, a tu nam društvo čine još Albanija, Njemačka, Danska, Nizozemska i Slovačka. Razmjerno manje od nas troše, Italija, Češka, Mađarska, Kanada, a ispod 1% troše Slovenija, Španjolska i Belgija (sve 0,9%), dok je na dnu bogati Luksemburg s 0,4%, a Island je “fenjeraš” s tek 0,26% BDP-a (oko 46 milijuna dolara). Iznad nas, prema relativnoj vojnoj potrošnji, jesu Bugarska i Portugal (1,4%), Latvija, Rumunjska, Litva i Norveška (1,5%), Turska troši 1,6%, a Francuska 1,8% BDP-a. Poljska (2,0%) predvodi petorku koja jedina troši 2 i više postotaka BDP-a, slijede Estonija i Velika Britanija s 2,2%, Grčka s 2,4% i SAD koji na vojsku troši rekordnih 3,6% BDP-a. Na toj listi Hrvatska je negdje u sredini, s tendencijom pada, a kada bi željela dosegnuti zadanih 2% BDP-a, to bi godišnje stajalo više od 2 milijarde dodatnih kuna. Takav skok ne možemo, naravno, postići u godinu dana, no važan je trend i pred novom je Vladom da pokaže partnerima u NATO-u da smo ozbiljna država. Ostane li vojni proračun na ovom predloženom za 2017., to bi značilo da će se 90 posto vojnog budžeta trošiti na plaće (oko 60%) i materijalne troškove (30%), dok bi za modernizaciju ostalo niskih 10%.

Stručnjaci kažu da je potreban porast od 10%,, dakle od 400 do 500 milijuna dodatnih kuna kako bi se započela dogradnja sustava zbog kojega je i angažiran Krstičević, kojemu, ostane li bez novca, neće pomoći ni posebno savjetovanje Ante Gotovine, ni povratak u vrh iz (iznuđene) mirovine najškolovanijeg našeg generala Dragutina Repinca. U vrhu MORH-a imamo sada potencijalni “dream team”, samo netko Mariću mora objasniti da vojska više ne smije biti dežurna ovca za “striženje”.

>> NATO bi trebao mjesece za protuudar na ruske sile

koji je vaš?

Svaki horoskopski znak ima svoj sretan broj - otkrijte koji je vaš i kako vam može promijeniti život

10

VODIČ KROZ ZAKONSKE NOVOSTI

Što čeka stanare od 1. siječnja: Stižu velike promjene u svim zgradama, moguće kazne i do 10.000 eura

Video sadržaj

4

SIN LEGENDARNOG ROKERA

Iskrena ispovijest sina Dade Topića, priznao da se nisu čuli čak 10 godina! 'Neke stvari moraš prihvatiti'

Tko bi rekao

Nizozemac koji živi u Hrvatskoj ostao oduševljen jednom slasticom koja se može probati kod nas

Iskustvo hrvatske glumice

Svjesna je da joj je nešto oduzeto, ali zbog toga ne očajava: 'Trebamo podršku i empatiju'

WhatsApp ima novu mogućnost, mnogi će biti oduševljeni