Zbog povećanja koeficijenata za plaće u zdravstvu participacije za pacijente koji nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje od ožujka će poskupjeti drugi put ove godine jer je HZZO korigirao cijene u bolničkoj i specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti. Najviši mogući iznos po jednom ispostavljenom računu za obavljenu zdravstvenu zaštitu povećan je još od siječnja Zakonom o zdravstvenom osiguranju i može iznositi 530,88 eura, dvostruko više nego prošle godine.
Do najnovije korekcije dolazi nakon povećanja koeficijenata za plaće u zdravstvu koja stupa na snagu od ožujka. Da bi zdravstvene ustanove svojim zaposlenicima isplatile uvećane plaće prema novoj Uredbi o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama, HZZO im mora dati više novca nego do sada. Međutim, HZZO zdravstvenim ustanovama ne može povisiti cijenu rada, već im može povisiti jedino cijenu zdravstvenih usluga.
Tako su otprilike za desetak posto korigirane vrijednosti koeficijenata na temelju kojih Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje plaća usluge zdravstvenim ustanovama za dijagnostičko-terapijske skupine (DTS), dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) i za dan bolničkog liječenja (DBL). Povećanje za DTS je od 1445,50 eura na 1619 eura, za DTP s 9,30 na 10,20 eura, a dan bolničkog liječenja s 20 eura skočio je na 22 eura.
Treba reći da to nisu cijene koje plaćaju pacijenti. Pacijenti bez dopunskog participiraju samo s petinom cijene. Naime, prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, osigurane osobe obvezne su sudjelovati u troškovima zdravstvene zaštite u visini od 20% pune cijene zdravstvene zaštite, odnosno najmanje u iznosu postotka proračunske osnovice za izvršenu zdravstvenu zaštitu, podsjećaju u HZZO-u.
VEZANI ČLANCI
– Za osiguranike koji imaju policu dopunskog zdravstvenog osiguranja neće biti nikakve promjene u sudjelovanju u troškovima zdravstvene zaštite neovisno o povećanju cijena medicinskih usluga. Ako je iznos obveznog sudjelovanja od 20% pune cijene pružene usluge manji od propisanog postotka proračunske osnovice, osiguranik plaća propisani iznos postotka proračunske osnovice, ovisno o tome o kojoj usluzi se radi – objašnjavaju u HZZO-u. Podsjećaju pritom i da je Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju propisan tzv. zaštitni mehanizam, odnosno najviši iznos obveznog sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite. Riječ je o iznosu od najviše 120,26 posto proračunske osnovice, a proračunska osnovica iznosi 441,44 eura. Tako iznos po jednom ispostavljenom računu za izvršenu zdravstvenu zaštitu odnedavno može iznositi najviše 530,88 eura. Do 1. siječnja najviši iznos participacije koji plaća pacijent bio je upola manji i iznosio je 265,44 eura. Koliko će točno iznositi povećanje pojedinih participacija, zanimalo nas je, ali u HZZO-u to zasad nisu mogli precizirati.
Ovim se poskupljenjima izravno potiče osiguranike obveznog zdravstvenog osiguranja da ugovore i dopunsko osiguranje, što je jedan od ciljeva zdravstvene reforme aktualnog ministra Vilija Beroša. HZZO i pri ovoj korekciji cijena ističe kako neće povisivati cijenu, tj. visinu mjesečne rate dopunskog zdravstvenog osiguranja. Na dan 31. 12. 2023. ukupno je bilo ugovoreno 2,150.786 polica dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a, a od toga je 560.081 polica na teret državnog proračuna.
FOTOGALERIJA NATO snage započinju vojne vježbe na krajnjem sjeveru Norveške
Povečali plaće, povečali doprinose. Što si dobio na ćupriji izgubio si na mostu. Tako npr. hdz-ovi gradonačelnici koji su ostali bez prireza nisu digli doprinos. Dobro zviči ali samo na trenutak digli su komunalije. (Npr. naknada za vodoprivredu u jednom većem gradu na moru je povećana više od 100%.)