Tog, 9. listopada, 2006. godine, Sjeverna Koreja ponosno je objavila svijetu da je uspješno provela svoj prvi, nuklearni pokus, te se tim 'eksplozivnim' činom svrstala na popis svjetskih, nuklearnih sila, kojih je, do tog dana, bilo sedam. Službeni Pyongyang taj je pokus nazvao 'doprinosom miru i stabilnosti na Korejskom poluotoku, ali i u široj regiji'. Opasna utrka u atomskom naoružanju niti danas nije prestala te broj nuklearnih, bojevih glava, koje su danas u 'vlasništvu' devet zemalja i dalje raste.
Kontrolirana, podzemna eksplozija, izvedena je u 10 sati i 37 minuta, po lokalnom vremenu, u jednom napuštenom rudniku, dva kilometra pod zemljom, prema prvim pretpostavkama, imala je snagu od 5 do 15 kilotona, što bi odgovaralo bombi koja je, 1945. godine, bačena na Hirošimu. Da je riječ o razornoj snazi potvrdio je i podatak da su seizmološke stanice, u tom dijelu svijeta, zabilježile seizmološke aktivnosti na Korejskom poluotoku, čija je snaga bila oko 4 stupnja. Organizacija za sveobuhvatnu zabranu nuklearnih pokusa (CTBTO) izvijestila je tada da je, u Sjevernoj Koreji, registrirala "događaj" magnitude 4,0 stupnja po Richteru, a ruski su stručnjaci bili još konkretniji te su ubrzo objavili da su potpuno sigurni da je tu, seizmičku aktivnost, izazvala upravo nuklearna eksplozija.
Vijest da je testirana atomska bomba, koja je izazvala potres registriran čak i u Americi, obišla je svijet brzinom munje, a istog je dana objavljena i u Večernjaku, što je ostalo zabilježeno u našoj arhivi. Strahovalo se da će i sama činjenice da Sjeverna Koreja postaje nova nuklearna sila potpuno promijeniti sigurnosnu politiku, u tom dijelu svijeta. Nagađalo se da bi moglo doći do ubrzanog nuklearnog naoružavanja zemalja u tom dijelu Azije, ponajprije Japana, Južne Koreje i Tajvana.
POVEZANI ČLANCI:
Postojala je i bojazan da bi taj nuklearni pokus mogao potaknuti Iran da odustane od pregovora o zaustavljanju svog nuklearnog programa. Razmatrale su se i sumnje da bi Sjeverna Koreja nuklearnu bombu mogla dati i nekoj terorističkoj organizaciji, poput Al-Kaide. Američki Washington Post plasirao je tada tezu da je sjevernokorejski, nuklearni pokus jedan od najvećih, vanjskopolitičkih neuspjeha tadašnjeg predsjednika SAD-a, Georgea Busha, jer je upravo u njegovom mandatu Pyongyang pokrenuo svoj zaustavljeni, nuklearni reaktor te je proizveo dovoljno plutonija da ozbiljno ugrozi regionalnu, ali i svjetsku sigurnost.
Putin i Bush na istoj strani
Iako nije bio niti prvi, a znalo se da neće biti niti zadnji, upravo je taj nuklearni pokus izazvao lavinu bijesa i na noge digao cijelu međunarodnu zajednicu. Potez sjevernokorejskog vodstva naišao je na neodobravanje u čitavom svijetu, a oštre kritike uputio im je čak i njihov tradicionalni saveznik, Peking, poručivši da je riječ o 'flagrantnom i bezobraznom kršenju međunarodnih dogovora i zakona'. Odlučnim je odgovorom odmah zaprijetila i Južna Koreja, čije je Ministarstvo vanjskih poslova, najavilo da će Sjevernu Koreju, po hitnom postupku, prijaviti Vijeću sigurnosti. I tadašnji, japanski premijer, Shinzo Abe, smatrao je da je, ono što je učinila Sjeverna Koreja, neoprostivo te da treba biti kažnjeno. Hitnu je sjednicu odmah najavilo i Vijeće sigurnosti, a tadašnje, finsko predsjedništvo EU, nagovijestilo je odlučan, međunarodni odgovoru na taj, kako su ga nazvali, izazivački čin. Tadašnji, glavni tajnik Vijeća EU, Javier Solana, naglasio je da je pokus loša vijest i za narod Sjeverne Koreje.
Oglasio se tom prilikom i tadašnji, hrvatski predsjednik, Stjepan Mesić, poručivši kako bi bilo bolje da je Sjeverna Koreja ta sredstva i tehnologiju usmjerila na suzbijanje siromaštva i na mirnodopski razvoj, umjesto za nuklearnu, vojnu tehnologiju.
Taj je, 9. listopad 2006., bio rijedak trenutak u povijesti kada su se složile SAD i Rusija - nuklearni pokus Sjeverne Koreje odmah su osudili i tadašnji predsjednik SAD-a, George Bush i ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je poručio da je tim činom nanesena golema šteta procesu neširenja nuklearnog oružja u svijetu te je pozvao Pyongyang da se hitno vrati pregovorima o nuklearnom oružju.
'Pljuska u lice'
Iz NATO-a su pokus nazvali pljuskom u lice međunarodnoj zajednici i cijelom svijetu, a Jaap de Hoop Scheffer, tadašnji glavni tajnik NATO-a, pozvao je Sjevernu Koreju da trenutačno prekine razvijati tehnologije nuklearnog oružja, te da se, odmah i bezuvjetno, vrati šesterostranim pregovorima.
POVEZANI ČLANCI:
No, na oštre osude, koje su pljuštale sa svih strana svijeta, veleposlanik Sjeverne Koreje, pri UN-u, tek je hladno poručio kako bi svjetske sile, umjesto izglasavanja, kako je rekao, 'bezobzirnih rezolucija', morale čestitati njegovoj zemlji. Stoga ne čudi što je Sjeverna Koreja i nakon probijanja leda nastavila u 'revijalnom tonu' te je od te 2006., pa do 2017. godine izvela ukupno šest podzemnih, nuklearnih pokusa.
Činjenica je da nuklearni pokus, koji je tada, po prvi put, izvela Sjeverna Koreja, nije bio niti iz daleka prvi u svijetu. Naime, u razdoblju od 1945. do 1998. godine, sedam nuklearnih sila obavilo je više od dvije tisuće nuklearnih pokusa, na čak petnaestak različitih lokacija na našoj planeti. Na vodećem mjestu bile su Sjedinjene Američke Države, s čak 1030 pokusa, koji su uglavnom bili provedeni u pustinji u Nevadi i na Maršalovim otocima. Tadašnji SSSR bio je na drugom mjestu, s 496 pokusa, od kojih je najveći broj bio proveden u Ukrajini, Turkmenistanu i Kazahstanu. Velika Britanija i Kina odradile su ih 45, Francuska 10, Indija 3, a Pakistan 2. Kao 'poligon' Velikoj Britaniji poslužila je Australija, dok je Francuska svoje pokuse pravila na atolu Mururoa i u Alžiru.
Rezultati svježe analize Instituta za istraživanje međunarodnog mira iz Stockholma (SIPRI), upozorenje su da utrka u nuklearnom naoružanju i dalje traje – atomsko oružje sada ima devet zemalja – SAD i Rusija 'vlasnice' su čak 90 posto nuklearnog oružja, slijedi ih Kina, te Francuska i Velika Britanija, no nuklearno oružje, uz relativno 'novopečenu', Sjevernu Koreju danas imaju i Indija, Pakistan te Izrael.
Sile koje su 'vlasnice' nuklearnog oružja prošle su godine dodatno 'podebljale' svoj arsenal za još 86 bojevih glava, te ih je sada u svijetu čak 9576. Prema podacima SIPRI-ja, nuklearnim se oružjem, u 2022., najviše oboružala Kina, a slijedila ju je Rusija, dok, prema istom izvoru, SAD, Velika Britanija i Francuska te Izrael, nisu povećali broj nuklearnih bojevih glava.
>> VIDEO Objavljen jeziv trenutak kad je autobus izletio sa ceste kod Venecije: U nesreći poginula 21 osoba
