OPET KREĆU OVRHE

'Preostaje nam da odemo na cestu ili da pokupim djecu i odemo van'

Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL
1/4
19.10.2020.
u 09:15

'Nakon što platim podstanarstvo i režije, doslovno nam neće ostati ni jedna kuna', rekla je majka dvoje djece koja će zbog ovrhe ostati bez četvrtine plaće

Nakon šest mjeseci, od danas prestaje vrijediti privremena obustava ovrha uvedena zbog pandemije koronavirusa. Krenut će oko 320.000 ovrha, a jedna od njih snaći će i majku s dvoje djece koja živi u podstanarskom stanu i radi u tvornici. Ona će, kako kaže, zbog ovrhe danas ostati bez četvrtine plaće. 

Natalija Rodinger (37) iz Čakovca zna da će joj danas blokirati račun, a sve je počelo kada je 2011. godine uzela kredit od 9000 kuna u Međimurskoj banci. Iako je dio kredita vratila, dug se nakon nekoliko godina popeo na 17.000 kuna. 

– Iako sam radila slabo plaćeni posao, vraćala sam rate bez problema. Ali onda sam izgubila posao zbog ekonomske krize i ostala bez prihoda. Ostavila sam djecu kod bake i djeda te otišla raditi van kako bih ih prehranila, prvo u Austriju, pa u Njemačku. U međuvremenu je propala i Međimurska banka. U početku to nisam znala. A onda su se javili iz tvrtke za potraživanje dugova. Moj dug su prodali toj tvrtki u kojoj su mi rekli da sam odjednom dužna 17.000 kuna – rekla je Natalija za 24sata

– Preostaje nam jedino da odemo na cestu ili da pokupim djecu i odemo van kako bismo preživjeli – tvrdi i dodaje: – Nakon što platim podstanarstvo i režije, doslovno nam neće ostati ni jedna kuna – zaključila je Natalija.  

Iz problema blokiranih računa mnogi se godinama ne mogu izvući, a Vladina odluka donijela je samo kratkotrajni predah

VIDEO Vlada nije iskoristila pauzu za pronalazak rješenja: Dolaze nove ovrhe, stari problemi ostaju!

– Blokirana sam svojom krivnjom jer sam podigla nenamjenske kredite i izgubila posao. A onda je krenulo. Blokade. Moj život sad se svodi na to da sam na burzi rada, živim kod oca od 77 godina koji, hvala Bogu, ima dobru mirovinu. Nisam životno ugrožena, imam krov nad glavom, ali moj otac plaća režije. Ali nitko nije vječan. Kad mojeg oca više ne bude, ne znam što ću – rekla je Zagrepčanka čija je priča slična mnogima koji su se zadužili u bankama. Naime, više od polovice blokada otpada na dugove prema bankama, prikazuje statistika s Fine. 

U jednom mahu samo se statistički izbrisalo 238.135 građana koji su bili u blokadi zbog ukupnog duga od 16.6 milijardi kuna bez kamata, no financijski stručnjaci smatraju kako je sasvim izvjesno da će skoro svi oni od danas biti potpuno u blokadi. Taj bi broj mogao i porasti jer je u evidenciju Fine stiglo više od 217.000 novih ovršnih prijedloga koji su ovih šest mjeseci bili na čekanju, a iz ureda javnih bilježnika najavljuje se pristizanje još 170.000 prijedloga za ovrhu, koji se uglavnom odnose na komunalne račune.

Financijski stručnjak za ovrhe i blokade, Igor Škrgatić, kaže za 24sata da se tsunami porasta broja blokiranih ne mora odmah osjetiti prvim danom odmrzavanja ovrha pa čak ni u sljedećih mjesec dana.

– Danas će se jednostavno aktivirati prijašnje ovrhe, one od prije šest mjeseci, a slit će se i nešto novih. Konkretna posljedica COVID-a vidjet će se tek negdje na proljeće, kad će se broj blokiranih građana vjerojatno znatnije povećati – rekao je i onima kojima su se ovrhe već odaslale, savjetuje nekoliko stvari. 

– Preko sustava e-Građani svatko može preko interneta provjeriti je li ovršen. No tu se prikazuje grubi prikaz, ponekad nedostaju detalji – otkriva Škrgatić i dodaje da je za dublju analizu potrebno ići u poslovnicu Fine gdje će svatko besplatno dobiti uvid u ovrhe i detalje o vjerovniku. 

Kako bi se primanja zaštitila, a zakon kaže da se ovršiti smije samo četvrtina primanja sve do visine prosječne plaće, mora se otvoriti zaštićeni račun.

– Mnogo ljudi ima račune u više banaka. Tad se moraju odlučiti za jednu i otići fizički u poslovnicu banke te zatražiti otvaranje zaštićenog računa. A onda s time otići u Finu – rekao je Škrgatić.

Napominje da je zakon zaštitio četvrtinu plaće, ali ako je ona veća od prosječne plaće, treba znati i to da se može zaplijeniti sve ostalo što je iznad prosječne plaće. Od ovrhe su pritom zaštićene alimentacije, božićnice i jubilarne naknade i to nitko ne smije ovršiti. Kad se zna tko su vjerovnici, savjetuje razgovor s njima.

Komentara 8

DU
Deleted user
10:15 19.10.2020.

Vjerujem da svaki pravi Hrvat se veseli ovrsi jer će na taj način vratiti svoj dug prema domovini! Građani Hrvatske odabrali su jasno i glasno HDZ na izborima i time dali do znanja da upravo žele ovakav ovršni sustav koji je po njihovoj mjeri! Živio Franjo Tuđman i njegova nama draga ostavština! Samo mrzitelj Hrvatske želi da nam se gradonačelnici i zamjenici voze u jeftinim autima, oni zaslužuju najbolje!

ST
stefj
09:49 19.10.2020.

Preko 50% dugovanja je dug prema telekomima, ovakvih dugova kakve ima gospođa je puno manje... E sad, kada banka proda dug, treba jako paziti kada dug ide u zastaru. Ako tvrtke za naplatu duga procijene da ne mogu naplatiti dug neće niti pokretati postupak, jer im je to samo trošak... Tu u igru ulazi maltretiranje dužnika, zvanje njega i svih oko njega, samo da se uplati dio duga. Ako dužnik uplati 5 Kn, samim time priznaje dug i daje osnovu tvrtkama da krenu u naplatu ostatka... Tu stvarno treba preporučiti savjetovanje s odvjetnikom, da se vidi osnova duga i zastara. Npr. ja ako mi netko ne plati, ako ga ne tužim u roku 3 godine, mogu zaboraviti da ću se ikada naplatiti... I još jednom ću ponoviti; ovdje je opet država veliki problem. Dug od nekoliko kn bez problema naraste na preko 1000 čim se uključe javni bilježnici i FINA-a. A jedini tko se uvijek naplati su ta država i paradržava...

PO
Poduzetnik
17:01 20.10.2020.

U zastaru može otići sudska presuda za gospodarski kriminal, ali dug ne. IZNAD SVIH HRVATSKA!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije