Nepovratne potpore EU velika su šansa za hrvatsko gospodarstvo. O mogućnostima njihova korištenja razgovarali smo s Danielom Roguljić Novak, članicom uprave Zagrebačke banke koja je na tu temu organizirala konferenciju EU fondovi – od ideje do realizacije.
Produljeni kratki rokovi
Što vidite kao glavnu prepreku većoj potražnji poduzetnika za potporama?
Najčešći su problem s kojim smo se susretali u dosadašnjoj provedbi projekata nepoznati uvjeti natječaja do njegove objave, što je shvatila i država pa sad ide s najavama natječaja dovoljno unaprijed da se pripremi dokumentacija. I kratke rokove za prijavu projekata znatno je produžila.
Gdje je najlakše povući novac?
Od 2014. do 2020. Hrvatska počinje koristiti europske strukturne i investicijske fondove te će za male i srednje poduzetnike biti na raspolaganju znatna sredstva, ponajprije u sektorima proizvodnje, turizma, informacijskih i komunikacijskih tehnologija, uslužnih djelatnosti, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije te poljoprivrede i ribarstva. Na prve natječaje za poljoprivredu i informacijsko-komunikacijske tehnologije stigao je broj prijava iznad svih očekivanja.
Koliko je novca iz fondova EU na raspolaganju javnom sektoru, a koliko privatnom?
Od gotovo 10,7 mlrd. eura, koje su na raspolaganju Hrvatskoj u razdoblju od 2014. do 2020., 20 posto, gotovo dvije milijarde eura, bit će dostupno privatnim korisnicima. Ali oni će koristi imati i od javnih projekata gdje će biti angažirani kao kooperanti, podizvođači...
Koje uvjete poduzetnik mora ispunjavati da bi tražio nepovratna sredstva?
U pravilu se ne mogu javiti korisnici koji imaju nepodmirene obveze prema državi ili zaposlenicima. Fondovima EU najčešće nije moguće financirati 100 posto ulaganja te je potrebno osigurati i vlastita sredstva, a poslije, kad projekt zaživi, moći dokazati da je sav novac utrošen namjenski i u skladu s pravilima EU.
Potpore i do 90%
Zbog kojih grešaka može biti odbijen projekt?
Kod većine natječaja projektna prijava prolazi kroz više faza evaluacije, a u prvoj se najčešće odbijaju prijave koje ne zadovoljavaju administrativne uvjete. Ponekad su to sitne greške, poput pogrešno naslovljenih podataka na kutiji ili kuverti u kojoj se prijava dostavlja ili nedostatak samo jednog dokumenta. No, generalno gledano, kako bi povećali šanse za uspjeh, projekti moraju dokazati dugoročnu održivost, čvrstu financijsku konstrukciju i znatne učinke na porast konkurentnosti i dobrobiti za zajednicu te pozitivan utjecaj na okoliš.
Koliki udio vlastitog novca mora imati investitor?
Omjer sufinanciranja varira od natječaja do natječaja. U poljoprivredi korisnik može ostvariti 50% nepovratnih sredstava, no ako je riječ o mladom poduzetniku koji ulaže u planinska područja, i do 90 posto. Kod fondova koji potiču turizam i proizvodnju potpore iznose 45% za mikro i mala, odnosno 35% za srednja poduzeća. Preostali dio poduzetnik mora osigurati bilo iz vlastitih sredstava, bilo iz kredita banke. Banci je važno da je investitorovo vlastito ulaganje dovoljno veliko da bi on ostao uz svoj projekt i pojave li se tijekom izvedbe nepredviđene okolnosti.
Postoje li gospodarske grane, djelatnosti ili regije u kojima je moguće kombinirati potpore s poticajima koje odobrava država?
Kombiniranje potpora iz različitih izvora moguće je ako je tako definirano natječajem, no riječ je o posebnom području koje zahtjeva veliki oprez i konzultaciju eksperata, s obzirom na pravila koja se odnose na zaštitu tržišnog natjecanja.
Kako banke mogu pomoći poduzetnicima?
Kako bismo poduzetnicima osigurali da iskoriste sve mogućnosti, u suradnji s konzultantskom tvrtkom Sense Consulting pokrenuli smo savjetodavnu uslugu EUfond vodič kroz koju se filtriraju brojni izvori potpora i klijentu prenose informacije, a dodana su vrijednost besplatne konzultacije kako najlakše ostvariti kvalitetan projekt i pripremiti financiranje. Održali smo više od 400 sati besplatnih konzultacija, a na raspolaganju smo i za zatvaranje financijske konstrukcije kreditom.
Raste li potražnja za takvim kreditima?
Većom dostupnošću fondova EU potražnja raste. Kreditiranje je 2015. povećano 15 posto u odnosu na 2014. i iznosi 150 mil. kn. Imamo preduvjete da na ozbiljan način iskoristimo ovu priliku i osiguramo sebi i svojoj djeci budućnost.
>>Načelnica objasnila kako je tekao najuspješniji lokalni EU projekt
>>Tatjana Prenđa Trupec: Iz fondova EU za opremanje bolnica stiže 70 milijuna €
Bravo, rokovi i jesu bili prekratki. Ogromna lova i potencijal za one koji se osjećaju sposobni uploviti u privatne vode vlastitog biznisa. Samo naprijed, izvlačite poticaje da što prije krene malo jači oporavak!