Unatoč najavi ministra policije Vlahe Orepića da bi do kraja kolovoza moglo biti odjavljeno i 50.000 prebivališta, odnosno fiktivnih birača i stanovnika u Hrvatskoj, to će biti samo igla u plastu sijena jer se problem fiktivnih stanovnika neće riješiti sve dok Hrvatska ne uvede registar stanovništva, a za što nema političke volje ni kod lijevih ni kod desnih. Prema podacima Ministarstva uprave, u registru birača na dan 30. lipnja 2016. imali smo 3,8 milijuna birača u Hrvatskoj i 765.035 birača u inozemstvu. No, taj podatak o broju birača u Hrvatskoj ne odgovara ni približno stvarnosti kad se imaju na umu podaci o broju stanovnika u Hrvatskoj, broju djece do 18 godina te broju odseljenih iz Hrvatske. Stoga demograf dr. Stjepan Šterc procjenjuje da Hrvatska danas ima najviše 3,2, 3,3 milijuna birača, te preko 400.000 fiktivno prijavljenih stanovnika!
Negativan prirast
– U odnosu na broj stanovnika iz posljednjeg popisa u 2011. (4,28 milijuna, op. a.), a s obzirom na negativan prirodni pad stanovništva te iseljavanje građana, Hrvatska danas ima oko 4 milijuna stanovnika – ističe Šterc. Inače, prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je lani krajem godine službeno imala manje od 4,2 milijuna stanovnika, odnosno njih 4,190.669, no ta je procjena dvojbena jer se oni koji se iseljavaju nemaju obvezu odjavljivati iz Hrvatske. Hrvatska ne može imati 3,8 milijuna birača, napominje Šterc, uzimajući u obzir i podatak da 20% stanovništva čini stanovništvo mlađe od 19 godina.
– To znači da bi u Hrvatskoj broj birača trebao biti najviše 3,2 do 3,3 milijuna. Ne možemo imati 3,8 milijuna birača čak i da su ih računali prema popisu stanovništva iz 2011. Nemoguće je da imamo toliko birača s obzirom na negativnu migracijsku bilancu, prisutno iseljavanje hrvatskih građana posljednjih godina i na to da smo prirodnim padom izgubili u proteklih šest godina 70.000 stanovnika. Po mojoj procjeni, u Hrvatskoj imamo više od 400.000 tisuća fiktivno prijavljenog stanovništva, u koje se ubrajaju oni koji su se odselili, a nisu se odjavili te fiktivni stanovnici iz BiH i Srbije – kaže Šterc. Drži da Orepićevo “čišćenje” fiktivnih birača neće riješiti problem niti će se išta ozbiljnije dogoditi bez uvođenja registra stanovništva, koje imaju sve europske zemlje, a koji jedini može korigirati popis birača i popis stanovništva.
I demograf prof. dr. Anđelko Akrap slaže se da Hrvatska ne bi danas imala problem fiktivno prijavljenih stanovnika da ima registar stanovništva.
– Ovako sam Bog zna koliko imamo birača, ali ih je sigurno manje od 3,8 milijuna. Nitko nije želio riješiti problem fiktivnih stanovnika, a neće biti riješen ni sada. To je “čišćenje” fiktivnih stanovnika neorganizirano. Veliki broj podstanara u Zagrebu i velikim gradovima ne prijavljuje se na adresu na kojoj žive kao podstanari zato da im gazde ne bi plaćale porez. Stoga se dogodilo da je ljude, koji žive u Zagrebu kao podstanari i koji su fiktivno prijavili prebivalište na adresi kod rođaka, sad policija odjavila s tih prebivališta, pa je dio tih ljudi nigdje. To je problem tog “čišćenja”, zato su najprije trebali riješiti problem s ljudima koji iznajmljuju stanove, a ne plaćaju porez. Da imamo registar stanovništva, ne bismo imali tih problema, no nema političke volje da se taj problem riješi jer HDZ–ova vlada ne bi problematizirala fiktivne birače tamo gdje imaju svoju bazu, kao ni SDP-ova – kaže Akrap.
Prava, ali i obveze
Odnos politike prema “svojim” i “tuđim” fiktivnim biračima ilustrira nedavna izjava Milorada Pupovca koji je na pitanje treba li netko tko primjerice živi u Somboru dobivati dječji doplatak, socijalnu pomoć, zdravstvenu zaštitu u Belom Manastiru, odgovorio da je to stvar reguliranja odnosa između dviju država i odnosa iz državljanstva i prebivališta, dok je, aludirajući na hrvatske državljane iz BiH ustvrdio “da je mnogo veći problem onih koji žive u Zagrebu, a dolaze iz druge države i s Hrvatskom nisu imali ništa”. Dok političari misle da je u redu braniti “svoje” fiktivne birače, a prozivati“tuđe”, Hrvatska će imati više birača od stanovnika umjesto da se na sve primijeni isti kriterij – da može u X izbornih jedinica birati i uživati prava, ali i obveze, onaj tko živi i radi u Hrvatskoj.
>> Odraz demografske slike BiH na Hrvatsku: Evo koliko će Hrvata ostati u BiH za 10 godina!
Na predsjedničke izbore u siječnju 2015. je izašlo 2.258.887 birača, a na parlamentarne izbore u studenom 2015. 2.304.403 birača. Zanimljivo mi je da je na predsjedničke izbore do 11:30 i 16:30h izašlo više birača nego na parlamentarne i to osjetno više da bi na kraju brojka izašlih birača prevagnula na stranu parlamentarnih izbora. Evo brojki, predsjednički/parlamentarni izbori: 11:30h, 778.175/685.837, 16:30h, 1.707.976/1.508.825. Završni rezultati do 19:00 2.258.887/2.304.403. Bila sam u biračkom odboru na predsjedničkim izborima i parlamentarnim izborima i osjetno veća gužva je bila u vrijeme predsjedničkih izbora nakon 16:30 nego u vrijeme parlamentarnih izbora. Osobno sumnjam da je netko ubacio najmanje 200 tisuća glasova nakon 19:00. Nakon 1 ujutro prema apisu it HDZ gotovo da nije dobio ništa glasova i svi glasovi su išli sdp-u i most-u. Zato je HDZ s 64 mandata spao na 59. dok je sdp s 52 otišao na 56 kao i most koji je s 16 narastao na 19. Nemoguće da je od 16:30 do 19h na parlamentarne izbore izašlo dodatnih 794.478 birača. Izborni rezultati zadnjih parlamentarnih izbora jako smrde.