Iako je nužno da obnova na Banovini bude što brža i efikasnija, samo obnova kuća neće dovesti do revitalizacije Sisačko-moslavačke županije niti zadržati stanovništvo ako je ne budu pratile i mjere za potpomognuta područja. Ipak, treba li država obnavljati svaku kuću u zaseocima u kojima je samo pokoji starac ili im kuće sagraditi u obližnjim ruralnim naseljima koja imaju infrastrukturu?
Ova država nije bogata da si može priuštiti uložiti novac u obnovu kuća i stanova koji će zjapiti prazni za nekoliko godina kad stariji umru ili mlađi odu. Dok vlasnici kuće i stanove obnavljane poslije rata nisu mogli prodati u roku od deset godina od obnove, sada je za područja pogođena potresom taj rok dvostruko kraći pa se obnovljene nekretnine mogu prodati u roku od pet godina od odluke o obnovi. Petogodišnja zabrana prodaje propisana je Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije i nije vjerojatno da će za Sisačko-moslavačku županiju rokovi biti drukčiji.
Iako je nakon rata obnovljeno 150 tisuća objekata, mnogi su prodali obnovljene kuće, neki nikad nisu ni živjeli u njima, mnogi su se iselili. Obnova ne može biti skupa ako ljudi ostanu u obnovljenim domovima i ako se život vrati u zapuštena područja, ali bit će i te kako skupa za državu ako obnovljene kuće za koju godinu budu napuštene. I dok i nije izvjesno da će vlasnici takve nekretnine po Zagrebu masovnije prodavati ili se iz njih iseliti, za Banovinu se to ne može reći.
Loše za demografiju
Demograf Stjepan Šterc bio je na čelu Uprave za regionalni razvitak krajem 90-ih i jedan je od autora Zakona o područjima od posebne državne skrbi. I tada su se pokušali sa stanovnicima zaseoka dogovoriti da se ne obnavlja samo par kuća u zaseocima gdje nema ni infrastrukture, nego da ih se smjesti bliže naseljima, no nisu uspjeli.
- Nažalost, nakon obnove na Banovini situacija bi mogla biti gora od poslijeratne jer je sada tamo više starijeg stanovništva nego što ga je bilo nakon rata. Cijela priča oko obnove može se negativno odraziti na demografsku sliku jer su ta područja između dva posljednja popisa stanovništva izgubila 25% stanovnika. I sad se postavlja pitanje što ćemo dobiti obnovom kuća na brdu u nekom zaseoku u kojem su samo dvije-tri kuće i koje nema infrastrukture. Zato je bitno u donošenje odluka uključiti prostorne planere i demografe, pa da se ljudima izgradi kuća u ruralnom naselju ili blizu lokalnih centara - govori Šterc.
Na pitanje može li to što vlasnici ili suvlasnici obnovljene nekretnine mogu prodati nakon isteka roka od pet godina od odluke o obnovi pridonijeti daljnjem iseljavanju, Šterc uzvraća: - To je prekratak rok jer će se svesti na to da neće biti moguća prodaja dvije-tri godine nakon što su kuće obnovljene. Nije bitno samo obnoviti kuće, mi još nismo čuli pitanje tko ću tu ostati živjeti? To su područja koja morate nagraditi ako želite da ljudi tamo žive i ostanu, prije svega kroz porezni sustav. Trebalo bi svaku investiciju u potpomognutim područjima osloboditi poreza na dobit, a možda i zaposlene posve osloboditi poreza na dohodak. Očito je da standardne mjere za potpomognuta područja ne daju rezultate - smatra Šterc.
I demograf Dražen Živić slaže se da je stanje na Banovini bilo teško i bez potresa i korone.
Nužna brza obnova
- Ako obnova bude spora, ljudi će iz tih područja imati još veći motiv odlaska jer se i nakon poslijeratne obnove pokazalo da se u područja u kojima je kasnio povratak prognanih i izbjeglih manje ljudi vratilo. U selima će ostati ljudi koji su vezani za svoju zemlju i stoku, starije stanovništvo neće otići iz svojih sela, ali nakon što umru za nekoliko godina, njihovi nasljednici neće doći živjeti u te obnovljene kuće nego će čekati priliku da ih prodaju. Ali kome će ih prodati, recimo, u Glini? I u Zagorju i u Varaždinskim Toplicama ljudi prodaju kuće za malen novac - govori Živić.
Trebali bismo, dodaje, imati podatak koliko je ljudi nakon poslijeratne obnove prodalo kuće i otišlo ili nikad u njima nisu ni živjeli da bismo mogli reći je li rok od pet godina nakon kojeg se obnovljena kuća može prodati kratak. Taj podatak nismo uspjeli dobiti od glasnogovornika Vlade. Živić smatra da država može biti na gubitku ako će ljudi nakon obnove kuća i stanova otići ili ih prodati, no veći je problem, kaže, što bi moglo puno ljudi otići dok traje obnova i zato obnova mora biti brza i efikasna. A kako je tamo starije stanovništvo, neki će umrijeti prije obnove.
- Gradovi će opstati i mjesta oko njih na Banovini, ali što će biti sa selima? Nisam siguran da treba obnavljati svaku kuću u svakom zaseoku, mislim da je bolje ljude kolektivno stambeno zbrinuti u obližnjim ruralnim naseljima - kaže Živić.
I u ovoj obnovi kao i u onoj poslijeratnoj, kaže, može se dogoditi da će država puno više uložiti u nekretnine nego što su vrijedile jer je takvih nepravdi bilo i nakon rata pa su oni s lošijim nekretninama dobili kvalitetnije, a oni koji su imali kvalitetnije lošije. No, ne misli da je obnova kriva za sve jer su u potresu na Banovini stradale zgrade stare više od 100 godina, kao i mnoge kuće privatno građene i dograđivane.
Kome će prodati? Tko bi tamo kupio kuću? Da poklanjaju možda se nitko ne bi javio.......