Profesor ustavnog prava Branko Smerdel za Večernji list analizira predsjedničke izbore u SAD-u te prednosti i mane njenog elektorskog sistema. To što je demokrat B. Obama pobijedio Smerdel smatra da je razborita odluka većine Amerikanaca koji su Obami dali šansu da ispuni obećano
– Pobjeda demokrata Baracka Obame na izborima mogla se racionalno predvidjeti. SAD su demokracija i odluku (ipak) donosi većina građana. A ta se većina najviše brine o uvjetima života, zaposlenju, školovanju djece. O izbornom pobjedniku odlučuje vjerodostojnost u unutrašnjoj politici. Obama nije ispunio sva obećanja, a pogotovu ne sve nade koje je probudio njegov izbor prije četiri godine. Ali je uspio realizirati neke velike strateške ciljeve demokrata – komentira Branko Smerdel, profesor ustavnog prava na pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i naglašava da je na vrhu top ljestvice njegovih velikih ostvarenja obvezno zdravstveno osiguranje, koje je konačno kao ustavno odobrio i Vrhovni sud.
Racionalno i iracionalno
Započeo je federalni postupak protiv ciničnih direktora financijskih kuća koje su prouzrokovale krizu, a koji su zatim iz državnih sredstava dijelili velike bonuse. Obećava ozbiljno se pozabaviti iracionalnom politikom korporacija koje su preselile proizvodnju u siromašne azijske države, a stanovništvo prosperitetne razvijene američke države (poput Ohia) dovele do nečuvene krize, nezaposlenosti, deložacija i beskućništva. Na kraju, u drugom mandatu predsjednik je slobodan od nekih političkih kalkulacija i djeluje za svoj lik u povijesti. Obama ima i dugove koje treba ispuniti. Među inim i Nobelovu nagradu za mir koja mu je dodijeljena unaprijed, kao poticaj za djelovanje. Dakle, to što je Obama pobijedio na izborima razborita je odluka većine američkih građana, priča Smerdel. No on također napominje da su u ovakvim situacijama na djelu uvijek i iracionalni elementi odlučivanja birača, koje je teško predvidjeti. To su prvenstveno, djelovanje propagande i odlučujuća uloga uloženog novca. Kada se to ukalkulira, dodaje on, sve je moglo završiti i drugačije. – Ja sam za prognoze dobio nekoliko oklada, jer znanstveno predviđanje mora poći od toga da ljudi većinom odlučuju racionalno – zaključuje naš sugovornik.
Na pitanje kako vidi da je za Obamu glasovalo samo 35 posto bijelih muškaraca i znači li to da je riječ o nekoj vrsti pakta najnižih i obespravljenih slojeva – crnaca, žena, siromašnih – s Bijelom kućom, Smerdel odgovara da neposredno izabrani predsjednik predstavlja sve Amerikance i vodi brigu o općem interesu.
– Izbor Afroamerikanca Obame 2008. zaista se može uzeti kao trenutak koji obilježava kraj dominacije WASP muškaraca (bijeli anglosaksonski protestanti). Ponovni izbor tumačim kao priliku za postavljanje temelja pluralističke demokracije u kojoj takve dominacije neće biti. Sljedeće teško pitanje demokracije bit će riješeno kad za predsjednicu bude izabrana žena. Godine 1983. je demokratska političarka, i to čak katoličkog i talijanskog podrijetla, Geraldine Ferarro bila prva kandidatkinja za potpredsjednicu. Sada demokrati već imaju jaku kandidatkinju za predsjednicu. Otpori postoje, veliki su i opasni. Ali je i kapacitet Amerike da na demokratski način asimilira najrazličitije interese fascinantan. Vlast koja zastupa interese obespravljenog mnoštva treba očekivati u demokraciji. Ona otvara veće šanse za napredovanje demokracije nego vlast koja zastupa interese bogate manjine.
Pregovori i kompromisi
Na pitanje kakvi su izgledi Obame da, uz republikansku većinu u Zastupničkom domu Kongresa, napravi promjene koje se od njega očekuju, profesor Smerdel odgovara da je američki Ustav tako je zamišljen da onemogući stabiliziranje jedne dominantne skupine ili klase.
– Od kada se Amerika suočava s krizama, izbori za Kongres na polovici predsjedničkog mandata obično urode time da protivnici kontroliraju jedan ili oba doma Kongresa. Još 1995. republikanci s Newtom Gingrichem na čelu opasno su ugrozili Clintona, koji je, međutim, znao uzvratiti načinom koji mu je donio čistu pobjedu na izborima. Prošle je godine Obama dugo pregovarao i morao dati znatne ustupke da bi prošao njegov projekt zdravstvenog osiguranja. Dakle, demokratske političke institucije tjeraju na pregovore, kompromise, suradnju – objašnjava naš sugovornik i dodaje da su SAD bezbroj puta pokazale prednosti tog sustava na dugi rok, kao što je pokazao i opasnosti od prevelike moći jednog čovjeka u izvanrednim prilikama.
Individualni slučajevi
Komentirajući američki elektorski sustav Branko Smerdel je kazao kako on, kao i svaki drugi izborni sustav, ima svoje slabosti i opasnosti. Naglašava da gotovo svaki izborni sustav može rezultirati time da izvršnu vlast formira stranka koja nije dobila većinu od ukupnog broja birača.
– Pomodno je davati savjete o tome. Ja Amerikancima ne bih savjetovao da išta mijenjaju, dok stručne savjete o našem lokalnom izbornom sustavu naša vlast zanemaruje, protivno izbornim obećanjima i strašnim problemima. SAD je federativna država i ta je činjenica omogućila jedinstvo ogromnom kontinentu i vodila u svjetsku dominaciju. Usprkos visokom stupnju ujedinjavanja, države se jako razlikuju. Elektorski kolegij izražava i tu činjenicu – odgovara Smerdel i dodaje da je elektorsko iskrivljavanje rezultata krajnje rijetko u povijesti i svodi se na individualne slučajeve.
– Američka poslovica glasi: “Ne popravljaj ono što nije pokvareno!” Po mojem mišljenju, to je odlučilo o ponovnom izboru predsjednika Obame” – zaključuje on.
nazalost ali istinito je da je nekima bitnije koji spol ili koja boja koze je glavna na vrhu bez obzira na njihovu kompetentnost da vode svoju zemlju nadam se da ce sad krenuti napraviti barem pola obecanog jer do sad je samo imao pricu do sad je njegova politika samounistavajuca dnevno trosi miliune dolara na rat u avganistanu ma kog vise bol...i za tu rupu na zemlji