Američki časopis Time objavio je popis najvećih medicinskih dostignuća u 2011. godini, koja je za naš list komentirao najcitiraniji hrvatski znanstvenik na području biomedicinskih znanosti Slobodan Vukičević. Prema njegovim riječima, časopis Time izabrao je 10 atraktivnih radova koji se još ne mogu zvati otkrićima jer ne znamo hoće li biti primjenjiva. – U vrijeme recesije – ističe Vukičević – novac se može dodijeliti samo istraživanjima od kojih bi porezni obveznici mogli dugoročno imati koristi. Vukičević ističe da je kloniranje matičnih stanica obrnutim redoslijedom nego do sada vrlo zanimljivo, ali daleko od primjene.
Naime, znanstvenici su pokazali da, za razliku od ranijeg postupka kloniranja humanih stanica embrija koje je neuspješno, sada se iz jajne stanice uzima jezgra i dodaje odrasloj stanici bolesnika, recimo kože, što omogućava da se nova reprogramirana stanica sa značajkama embrijske počinje dijeliti i rasti u kulturi stanica. Time je otklonjena potreba za uzimanjem matičnih stanica embrija čovjeka čime se zaobilaze etičke dileme i administrativne zabrane. To podrazumijeva da će stanice biti upotrebljive u postupcima regeneracije organa čovjeka poput bubrega, gušterače, mozga, srčanog mišića i zglobne hrskavice.
Tu spada liječenje prekida kontinuiteta leđne moždine u bolesnika s paralizom i Parkinsonovom bolesti, indikacija za koje su u Americi klinička testiranja učinkovitosti matičnih stanica embrija upravo u tijeku. Nije poznato hoće li matične stanice u odraslom organizmu uzrokovati tumore. Vukičević ističe da je uspješno cjepivo protiv malarije velika vijest jer do danas takvo cjepivo, tako važno siromašnoj Africi, nije bilo isplativo.
– Ako državne agencije to podupru, malarija bi se mogla iskorijeniti u više od 70 posto osoba izloženih uzročniku malarije. Prema ocjeni prof. Vukičevića, i HIV je velika vijest. Klinička je studija pokazala da su heteroseksualni partneri zaštićeni u više od 73 posto obitelji gdje je jedan partner zaražen HIV-om. Lijekovi djeluju odlično.
1. Kloniranje za stvaranje matičnih stanica
U ovom slučaju znanstvenici se koriste tehnikom koju su upotrijebili na prvom kloniranom sisavcu – ovci Dolly. Iza procesa stoje djelatnici newyorške Zaklade za matične stanice koji kombiniraju DNK odrasle ljudske stanice s genskim materijalom jajne stanice. Jedini zasad uočeni problem jest dodatni skup kromosoma iz jajne stanice pa su znanstvenici sada usmjereni na njegovo uklanjanje. Uspiju li, bit će moguće liječiti bolesti poput Parkinsonove, a bolju terapiju dobit će i pacijenti s ozljedama kralježnice.
2. Prvo cjepivo protiv malarije
Cjepivo protiv malarije umanjuje opasnost od obolijevanja od te bolesti 50 posto, a nastalo je i uz financijsku potporu Billa i Melinde Gates. Potpisuje ga kompanija GlaxoSmithKline Biologicals. Već je isprobano na djeci iz Afrike, a liječnici su sada usredotočeni na praćenje učinka cjepiva kod beba u dobi između šest i 12 tjedana kako bi se ustanovila učinkovitost cjepiva kod novorođenčadi. Testiranje koje uključuje 15.460 djece trebalo bi završiti do 2014. godine.
3. Liječenje HIV-a kao prevencija
Iako cjepivo koje bi moglo ubiti HIV ili spriječiti zarazu njime još nije stvoreno, liječenje te opasne infekcije napredovalo je zahvaljujući antiretroviral tabletama koje smanjuju razinu virusa u tijelu zaražene osobe, a time i mogućnost prijenosa na drugu osobu. Najzanimljivije su postignuće tablete koje se, osim za liječenje virusa, mogu koristiti i kao prevencija od zaraze njime. Opsežnom testiranju pristupili su heteroseksualni muškarci i žene koji su svaki dan uzimali tabletu truvad. Mogućnost zaraze HIV-om kod njih se zbog toga znatno smanjila. HIV-om je u svijetu zaraženo oko 35 milijuna ljudi, a Hrvatska s nešto više od 700 zaraženih ubraja se među zemlje vrlo niskog rizika. U našoj je zemlji, otkad se vrše testiranja, registrirana 921 HIV pozitivna osoba, a 177 ih je umrlo.
4. "Moj tanjur" umjesto piramide prehrane
Svakih pet godina američki Odjel za poljoprivredu i zdravlje objavljuje novi popis uputa za zdravu prehranu. Ovogodišnji popis apelira na ljude da jednostavno jedu manje, a preporučuje se i smanjen unos šećera, masti i soli. Svima je savjetovano da u svoju prehranu uvrste više povrća i zdrave hrane. Mora se i vježbati, a preporučeno je vrijeme najmanje 150 minuta tjedno. Novi simbol zdrave prehrane objavljen je u srpnju, a riječ je o "Mom tanjuru" koji je podijeljen na četvrtine na kojima su voće, povrće i žitarice.
5. Dijelovi tijela iz laboratorija
Ove je godine u laboratorijskim uvjetima stvorena prva prostata. Djelo je to liječnika Anthonyja Atale, direktora instituta regenerativne medicine Wake Forrest. Kroz prostatu prolazi mokraćna cijev, ali zasad nije pouzdana za korištenje jer može doći do oštećenja. Problem predstavlja i skupoća jer proces proizvodnje prostate stoji i do 5000 dolara. Bez obzira na to, riječ je o vrlo važnom i koraku za medicinu.
6. Prva veza bakterije i raka
Dva su znanstvenika u listopadu su uspjela dokazati postojanje veze između Fusobacterije i stanica debelog crijeva. Koncentracija te bakterije i do stotinu je puta veća u stanicama zahvaćenim rakom. Ranije su studije povezivale bakteriju s ulceroznim kolitisom, upalnom bolešću koja najčešće zahvaća rektum i distalni dio debelog crijeva kod čovjeka.
7. Tableta protiv debljine
Tableta qnexa, koja je i dalje u eksperimentalnoj fazi, obećava smanjenje težine za 10 posto, i to u razdoblju od godinu dana. Kombinacije je to phetnermina, tvari srodne amfetaminima koja smanjuje apetit, i topiramatea koji se danas koristi za liječenje epilepsije, a ima utjecaj i na živce i apetit. Kod pacijenata koji su koristili qnexu uočeno je smanjenje razine šećera u krvi i normalizacija krvnoga tlaka.
8. Psi koji mogu nanjušiti rak pluća
Pas bi nam mogao postati još bolji prijatelj nakon što je otkriveno da može pomoći u otkrivanju raka pluća. Zbog odličnog osjeta njuha, psi mogu utvrditi boluje li pacijent od raka samo na osnovi njegova zadaha. Otkrili su to njemački znanstvenici koji su mjesecima uvježbavali pse kako bi mogli razlikovati zadah pacijenata oboljelih od raka i zadah onih koji rak nemaju.
9. Slina može pomoći u određivanju starosti
Starost tkiva u trenutku smrti nije moguće otkriti sa stopostotnom preciznošću, ali analiza sline mogla bi nam pružiti veliku pomoć. Znanstvenici s UCLA-e (SAD) uspjeli su analizom sline odrediti starost genskog materijala. Za usavršavanje ove metode potrebno je obaviti dodatna istraživanja. Bez obzira na to, već i sama činjenica da je ovakva tehnika uspjela obećava puno.
10. Predviđanje rizika smrtnosti
Iako nikad nismo uspjeli razviti učinkovitu metodu koja bi predvidjela koliko ćemo dugo živjeti i od čega bismo mogli umrijeti, znanstvenici sa Sveučilišta Uppsala u Švedskoj na korak su bliže i tom cilju.
Oni su tijekom ove godine objavili rezultate zanimljiva istraživanja prema kojem je, na osnovi čovjekove krvne slike, moguće predvidjeti tko će umrijeti od bolesti srca i krvnih žila ili od raka. Opsežno istraživanje uključivalo je 2000 ljudi i prvo je takvoga tipa.
Dobra vijest! Evo nitko je nije prokomentirao. Lijepo je da medicina i tehnologija napreduje, ali moramo isto tako voditi računa da napredak medicine bude u službi čovjeka i prirode.