11.08.2018. u 08:13

U EU se vrlo često zloupotrebljava pojam useljenika – iako je riječ o građanima EU

Ako je roditelj vezan za tržište rada neke države, ako tamo plaća porez, zašto onda njegovo dijete koje živi u inozemstvu nema jednaka prava kao i djeca koja tamo žive? U EU se vrlo često manipulira i zloupotrebljava pojam useljenika – iako je riječ o građanima EU – i financijske prijetnje koju oni predstavljaju. Pa, gotovo se cijela kampanja za Brexit vodila tom temom.

Uzaludni su bili pokušaji racionalnog predstavljanja situacije i nuđenja statistike koja kaže da imigranti u Britaniji uplate više poreza od beneficija koje dobiju od države iako nagli porast broja useljenika u kratkom periodu zaista predstavlja opterećenje za lokalnu zajednicu. Također, pa i sada kad se govori o dječjem doplatku, spominje se pojam “turizam zbog socijalnih beneficija”, skovan nakon što je nakon dva velika kruga proširenja u prošlom desetljeću krenuo val iseljavanja iz siromašnijih zemalja istočne Europe prema zapadu.

Pa može li nezaposleni Rumunj, Bugar ili Hrvat otići u Njemačku i tamo uživati u, primjerice, naknadi za nezaposlene i dječjem doplatku. Ne može. Jer EU ipak dopušta određeni stupanj diskriminacije. Direktiva o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji na slobodu kretanja i boravka iz 2004. dopušta iznimku u propisanom jednakom tretmanu građana, državljana države domaćina i neke druge članice EU. Prema njoj, država domaćin nije dužna odmah odobriti pravo na socijalnu pomoć.

Pojednostavnjeno – osobe koje su nezaposlene nisu potpuno obuhvaćene zabranom diskriminacije. Praksa Europskog suda govori da postoji obveza da i strani državljani, kad imaju stalno boravište ili su radili neko vrijeme, primjerice pet godina, pa su izgubili posao ne svojom krivnjom, imaju pravo na naknadu za nezaposlene. Primijeni li se na pravo na dječji doplatak, stvar je još jasnija. Ne, neće ga dobiti odmah, čim se useli. Kad počne pridonositi državi u kojoj sada živi, hoće. Ako useljenik plaća poreze u visini kao i ostali državljani, smanjenje dječjeg doplatka samo zato što dijete živi na drugoj lokaciji je diskriminacija.

EU
1/9
Ključne riječi

Komentara 8

BE
berija
10:38 11.08.2018.

Koji je smisao ovog članka? Pisanje o poznatim stvarima ne bi li si priskrbila status borca za ljudska prava koji u pravedničkom bijesu prepisuje odnekud dijelove članaka a ne viče: "Za dom"? RH svaki dan po ilegalnom migrantu (to se, inače, zove tražitelj azila) troši 28 eura. Neka je u pitanju peteročlana obitelj: 28x5x30=4200 eura mjesečno. Drugi troše i više. Zato se urušavaju socijalni sustavi u EU.

SU
Stranac u noci
10:49 11.08.2018.

Potpuno krivo. Doplatak za dijete je novac koji se daje za pomoc uzdrzavanja djeteta, i samo je logicno da se veze za prebivaliste DJETETA, a ne RODITELJA, jer prebivaliate djeteta definira razinu troskova tog uzdrzavanja. Jos bolje, bilo bi najpametnije da se to pravo ostvaruje u drzavi u kojoj dijete zivi, a ne u kojoj je roditelj.

ST
stefj
12:02 11.08.2018.

Ako dijete ne živi u dotičnoj državi zašto bi imalo ista prava? Kada se doseli u državu, onda ima ista prava, to je bar jednostavno... Osim toga, kako će država provjeriti da li imigrant ima djecu ili ne ako to dijete nije u državi? Kako će provjeriti da li to dijete ne ostvaruje neka druga novčana prava u državi u kojoj se nalazi?... Ovo je čisto pretjerivanje...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije