Turista je ovih dana u Hrvatskoj manje od 10.000, ali turističke su teme i dalje u žiži. O aktualnostima razgovaramo s Veljkom Ostojićem, direktorom Hrvatske udruge turizma, koja okuplja najveće domaće turističke kompanije i čijim je članicama nakon jučerašnje sjednice Vlade malo laknulo.
Turizam je preživio 2020., ali s kakvim posljedicama?
Turizam je preživio, pokazao otpornost i značaj koji ima za ukupno domaće gospodarstvo. No posljedice koje je ova godina ostavila na sektor su znatne. Gostiju i noćenja bilo je okvirno upola manje, dok su prihodi na otprilike jednoj trećini u odnosu na 2019. To je veliki udarac zbog kojeg su kompanije bile primorane na ozbiljno revidiranje planova, refinanciranje i traženje dodatne likvidnosti, zaustavljanje investicija i svih razvojnih projekata, ali s druge strane i na velika ulaganja u podizanje standarda sigurnosti i znatnu izmjenu operativnih procedura zbog uvedenih mjera. Gotovo sve kompanije su u toj situaciji koristile Vladine mjere za zadržavanje zaposlenih, što je pomoglo očuvati zaposlenike i njihovo znanje.
Kako se sezonu može pripremiti s trećinom prihoda?
Bit će to jako zahtjevna sezona. I zbog financijske iscrpljenosti naših kompanija, ali i mnogo eksternih faktora, od dinamike cijepljenja, mjera na graničnim prijelazima, epidemiološke situacije i mjera u zemlji i još puno toga. No ove godine smo pokazali da možemo kvalitetno funkcionirati i u ekstremnim uvjetima pa smo optimističniji za sljedeću godinu. Sigurno će i dogodine na čekanju biti sve veće investicije i neki razvojni planovi, jer neće biti sredstava. Ono što trebamo svi činiti jest da gosti ne smiju osjetiti posljedice ove teške situacije.
Pretposljednji paket za očuvanje radnih mjesta težak je tristotinjak milijuna kuna, koliko je od toga otišlo turizmu i koja bi svrha tih mjera uopće bila da jučer nisu produljene?
Turizam je jedan od najpogođenijih sektora u ovoj krizi i sigurno je da je sektor uvelike koristio donesene mjere, ali nemamo konkretne brojke. Izuzetno smo zadovoljni donesenim mjerama, ali i suradnjom s Vladom, svim relevantnim institucijama, sustavom civilne zaštite i posebno potpredsjednikom Vlade Davorom Božinovićem. Važno je da se država aktivno uključila, vodila dijalog sa sektorom i donosila prave mjere. Zato nije izostao ni rezultat. Jako je bitno sada što prije objaviti i tehničke detalje za korištenje mjera za zadržavanje zaposlenih u 2021., kako bismo sve mogli iskomunicirati zaposlenicima i omogućiti im koliko-toliko mirne blagdane. Očekujemo i produženje mjera iza veljače jer prvi promet možemo očekivati tek od Uskrsa. S obzirom na do sada uloženi napor i financijska sredstva u očuvanje radnih mjesta, smatramo logičnim produžetak mjera za turistički sektor u najmanju ruku i na ožujak.
Aktualna strategija razvoja turizma donesena je još dok ste vi bili ministar, a u pripremi je izrada nove, treba li mijenjati smjer?
Smjer koji je zacrtala strategija koja je vrijedila do sada, koja je bila jednoglasno usvojena u Saboru, ima odlučna rješenja, no nažalost nije se previše radilo na njezinoj provedbi. Sve je to dovelo da je razvoj otišao u drugom smjeru. To se ne smije ponoviti s novom strategijom jer je konkurencija u okruženju sve jača i naš turizam mora u idućih nekoliko godina napraviti veliki iskorak da bi bili konkurentniji. Osimtoga, ona je važna i kao preduvjet za korištenje EU sredstava. Cijeli sektor puno nade polaže u novu strategiju, no da ona ne ostane samo mrtvo slovo na papiru, trebaju nam detaljni provedbeni planovi, konsenzus ključnih dionika u sektoru i kontinuirani nadzor provođenja...
Investicije u turizmu su stale, ima li izgleda da se dogodine pokrenu?
Teško je očekivati da se prije jeseni sljedeće godine pokrenu najveće investicije. No problematika investicija u turizmu je u Hrvatskoj kompleksnija od pukog pitanja izlaska iz aktualne krize. Hrvatska nema konkurentno poslovno okruženje u turizmu, imamo najviši PDV na turizam u okruženju, nailazimo na niz prepreka u realizaciji investicija, imamo veliki problem nedostatka kvalificirane radne snage, još uvijek nismo riješili pitanje „turističkog zemljišta“, očekujemo poboljšanja u Zakonu o poticaju ulaganja. Sa svim tim se moramo uhvatiti u koštac kako bismo realizirali investicijski potencijal koji ima turizam, a on je u idućih pet godina oko 35 milijardi kuna.
Novi Zakon o turističkom zemljištu, koji bi trebao potaknuti investitore, na snazi je, ali ne i svi provedbeni akti...
U pravu ste, nije donesena Uredba kao ključan podzakonski akt kojim se, između ostalog, treba odrediti cijena turističkog zemljišta, a ugovorima o zakupu zemljišta trebaju se urediti ugovorni odnosi na rok od 50 godina. Sve to stoji, a investicije i neprecizni ili nedovršeni zakonski okvir ne idu zajedno.
U ovo se vrijeme ranije obično već znalo kakva će biti iduća sezona, što znamo o 2021.?
Puno je i dalje neizvjesnosti, no prema svemu što znamo možemo biti optimistični za sljedeću sezonu koja bi trebala biti bolja od ove. Pravi oporavak i dosezanje rezultata iz razdoblja prije krize očekujemo tek 2023., odnosno u jako optimističnoj varijanti 2022.
Sezona tradicionalno počinje za Uskrs, što će biti 2021.?
Ako epidemiološka situacija tada bude pod kontrolom i mjere na granicama povoljne, možemo očekivati početak turističkog prometa. Vidjeli smo ove godine da ljudi žele putovati unatoč zdravstvenoj ugrozi te da Hrvatsku doživljavaju sigurnom.
Ministrica Brnjac ima dva resora, turizmu ne manjka pažnje?
Cijenimo što inzistira na dijalogu i uvažava argumenata sektora te što joj je fokus na što boljem pozicioniranju turizma u financiranju iz EU fondova. Financiranje kvalitete, turistička infrastruktura, digitalizacija i zeleni projekti ključ su povećanja konkurentnosti. Fokus ministrice je na pravom mjestu.
Turizam je i donio ovu pandemiju. Što manje putovati po stranim državama to bolje i zdravije. Ljudi su za sve krivi i uništavaju sami sebe. Turizam je zlo.