Inoslav Latković, direktor karlovačke Gradske toplane jučer je bio gost prvog Dežurnog telefona karlovačkog dopisništva Večernjeg lista. Prvi čovjek tvrtke koja ima 7700 privatnih korisnika, te još 300 korisnika u poslovnim prostorima, odgovarao je na brojna pitanja čitatelja koje je zanimalo što im donosi ugovor o grijanju kojeg s tvrtkom moraju potpisati, kada počinje grijanje, te na druga pitanja.
Ispod 12 stupnjeva navečer
Puno se priča o rokovima za potpisivanje ugovora s toplanom za grijanje po novom zakonu. Ugovor ja niti zgrada još nismo potpisali, zato me zanima hoćemo li imati grijanje?
- Gradska će toplana grijati sve naše korisnike, bez obzira na to jeste li do sada potpisali ugovore ili još niste. Naime, za to ne trebate brinuti, no činjenica je da se ugovori moraju potpisati, zakon je u tome jasan. Do sada je potpisano 40-ak ugovora, od 180 toplinskih podstanica koje ugovore moraju imati.
Činjenica je da je uredba, zbog brojnih nejasnoća, usporila taj proces.
Kada počinjete grijati, od kada počinje sezona grijanja?
Sezona grijanja počinje 15. rujna što znači da naši sustavi do tada moraju biti spremni za rad. No, grijanje počinjemo onda kada se stvore potrebni vremenski uvjeti. To znači, kada večernje temperature padnu ispod 12 stupnjeva celzijusevih tri dana za redom.
Željko Tomašić, Udruga za zaštitu potrošača: Toplana je u Karlovcu monopolist i određuje cijene. No, zašto naplaćujete snagu nekome tko se izdvoji iz sustava grijanja, te što radite da bi grijanje u Karlovcu bilo jeftinije?
-Gradska toplana je u ovom trenutku monopolist, no cijene određuje i regulira Hera, mi sami ne možemo određivati cijene grijanja na tržištu. Kada je u pitanju naplata snage onim građanima koji su se izdvojili iz sustava, zajednički je stav toplinara, a to nam je sugeriralo i Ministarstvo gospodarstva, da se snaga i dalje svakog mjeseca naplaćuje jer se stan i dalje nalazi u zgradi koja je zakupila određenu snagu koja se dijeli na stanare.
Cijena grijanja bit će jeftinija kada zamijenimo vrelovode, za što tražimo novac iz fondova EU-a. Potrebno je zamijeniti oko 30 kilometara vrelovoda, dakle oko 80 posto, kako bismo imali moderan sustav bez gubitaka. Na vrelovodu imamo 12 posto gubitaka, a ukupno oko 20 posto, stoga gotovo dva milijuna kuna godišnje trošimo na održavanje sustava.
Ukoliko za dvije godine dobijemo novac od EU-a, još bi nam tri trebale da zamijenimo sve vrelovode.U planu nam je na sustav spojiti i Opću bolnicu Karlovac kojima je energija potrebna i ljeti.Najmanje 20 posto grijanje bi bilo jeftinije kada bi nam toplu vodu 24 sata isporučivala termoelektrana na sječku koju bi privatni investitor trebao graditi na Ilovcu.
Investitor vjeruje da bi sustav mogao početi raditi za dvije godine. Prije se govorilo o lokaciji termoelektrane na Drežniku, no zbog nezavršenih prometnica u tom naselju, od te se lokacije odustalo.
Koji je krajnji rok za ugradnju kalorimetara i razdjelnika?
Zgrade koje imaju više od 70 stanova, ugradnja kalorimetara ili razdjelnika obvezna je do kraja 2015., a s manje od 70 stanova do kraja 2016. godine. Individualna mjerila do sada je ugradilo 40 posto korisnika koji su koristili mogućnost sufinanciranja od Fonda za zaštitu okoliša koji je sada kriterije pooštrio što je građanima nepovoljno.
Grad Karlovac i dalje sufinancira ugradnju, za koju je u ovoj godini izdvojio oko 400.000 kuna.Zahvaljujući Gradu, kao vlasniku, ove smo godine zamijenili pet dionica vrelovoda na najkritičnijim mjestima u gradu, gdje smo u sezoni grijanja imali najviše puknuća vrelovoda i kvarova.
To su dionice u Ulici Marka Marulića, Ivana Meštrovića, zatim na spoju Ulice I. Meštrovića i Marina Držića na potezu između Veleučilišta i M. Držića. To je investicija od 600.000 kuna, a s 400.000 kuna Grad je platio ugradnju glavnih vrelovodnih i napojnih pumpi koje su već bile stare i nesigurne.
Koji energent Gradska toplana koristi, je li mazut još u igri i hoće li plina biti dovoljno, obzirom na stanje u Rusiji?
Toplana isključivo koristi plin, mazuta imamo malo, samo za neku iznimne situacije. Naime, plin nam je daleko jeftiniji, lakše ga se nabavlja, a i ekološki je puno prihvatljiviji. Nema štetnih plinova, a i ‘zdraviji’ je za naš sustav, pumpe, kotlove...
Plina ima u dovoljnim količinama i situacija na istoku Europe ne može ugroziti naš sustav.
Tko se može izdvojiti, a tko isključiti iz zgrade i koji su uvjeti za to?
Iz centralnog toplinskog sustava pojedinac, dakle stan se može izdvojiti, no po zakonu i dalje plaća snagu koju je zgrada zakupila. Za izdvajanje je potrebno imati projektanta koji će napraviti projekt izdvajnja.To možemo biti i mi, i to naplaćujemo 500 kuna.
Zatim izvođača koji će kupcu poslati izvještaj u kojem će navesti kako je sve napravljeno po pravilima struke.Gradska će toplana postupiti po tom izvješću, dakle korisniku više neće naplaćivati grijanje.
Osim toga, za izdvajanje je potrebna suglasnost 51 posto stanara u zgradi.Iz sustava grijanja može se isključiti čitava zgrada, dakle toplinska podstanica. Za to je potrebna 100-postotna suglasnost stanara. U tom slučaju više se ne naplaćuje niti snaga.
Koliko košta ugradnja kalorimetara i što oni omogućavaju?
Kalorimetri zapravo omogućavaju da korisnik regulira temperaturu u svom stanu, a onda i iznos mjesečnog računa. No, da bi imali smisla, potrebno je napraviti rekonstrukciju grijačih instalacija u stanu, dakle osamostaliti se, te postaviti kalorimetar ispred stana kako bismo i mi mogli očitavati potrošnju.
Takvo preuređenje stana stoji od deset do 12 tisuća kuna, no jedino vam ono omogućava kontrolu računa i grijanja. Do sada se na to odlučilo deset posto korisnika. Razdjelnike ima oko 30 posto zgrada.
Dogovor stanara
Čak je nekoliko čitatelja pitalo postoji li mogućnost da Gradska toplana grije duže, dakle i iza 22 sata kada su temperature ispod nule.
– Gradska toplana toplu vodu korisnicima može osigurati i čitavu noć. Dakle, sve ovisi o dogovoru stanara. Termine gašenja i paljenja grijanja moraju dogovoriti stanari u zgradi, a predstavnik stanara neka nam uputi taj dopis i dogovorene mjere regulirat će se na toplinskoj podstanici u zgradi.
U prosjeku, u većini zgrada grijanje se gasi u 22 sata, a uključuje u šest sati ujutro - pojasnio je Inoslav Latković, direktor Gradske toplane. Dodatne informacije mogu se dobiti na www.gradska-toplana.hr ili na mail: info@gradska-toplana.hr.
