Da se sva ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima, izglasano je Općom deklaracijom UN-a o ljudskim pravima još davne 1948. No 64 godine poslije u Hrvatskoj je svaki četvrti građanin doživio diskriminaciju jednom ili više puta, za četvrtinu građana bilo bi neprihvatljivo da im dijete stupi u brak s osobom druge nacionalnosti, boje kože ili vjere, a 55 posto građana ne bi zaposlilo Rome u svojoj privatnoj tvrtki da je imaju... Diskriminacija je najraširenija u području rada i zapošljavanja, a najučestaliji su razlozi za diskriminaciju socijalno podrijetlo i imovinsko stanje, koji su u našoj zemlji, koja grca u krizi, izbili na prvo mjesto, ispred nacionalne pripadnosti, političkog uvjerenja, spolne orijentacije te vjerske pripadnosti.
Rezultati su to istraživanja javnog mišljenja o diskriminaciji u Hrvatskoj provedenog u travnju ove godine, a danas su ih – na dan kad je Sabor raspravljao o prijedlogu Zakona o pučkom pravobranitelju – predstavili na okruglom stolu u Zagrebu Ured pučkog pravobranitelja Jurice Malčića i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Također predstavljeno je i izvješće Pučkog pravobranitelja o pojavama diskriminacije u 2011., koje je upućeno u Sabor.
Podcjenjivanje
Pučki pravobranitelj lani je zaprimio 147 pritužbi na diskriminaciju, no broj pritužbi ne govori o stvarnom stanju jer, prema istraživanju, 59 posto građana ne zna da je Ured pučkog pravobranitelja središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije, 39 posto građana ne zna ili nije sigurno da RH ima Zakon o suzbijanju diskriminacije, a 12,5 posto ih tvrdi da takav zakon ne postoji!
Istraživanje je u travnju provedeno u sklopu projekta “Jačanje kapaciteta institucije pučkog pravobranitelja” koji je Malčić provodio s UNDP-om, koji je projekt i financirao. Slično istraživanje rađeno je i 2009. Da diskriminacija, koju građani najčešće shvaćaju kao podcjenjivane, ponižavanje, neopravdano razlikovanje na temelju spola, boje kože ili vjere, spada u najveće probleme ili je drže najvećim problemom smatra tri četvrtine građana. Ispitanici smatraju da je najraširenija u području rada i zapošljavanja, u čak 63 posto slučajeva, a drugo područje u kojem je diskriminacija najviše raširila pipke je ono zdravstvene zaštite (35 posto), a pravosuđe je na trećem mjestu (31 posto).
Predrasude o starijima
Iako je i pučki pravobranitelj lani primio najviše pritužbi iz područja rada i zapošljavanja, najčešća osnova diskriminacije, za razliku od istraživanja, po Malčićevu izvješću, bila je pripadnost manjinskim etničkim skupinama. Inače, prema istraživanju, dvije petine građana smatra da ne bi bilo dobro zapošljavati azilante, a svaki četvrti građanin drži da Romi koji rade u uslužnim djelatnostima odbijaju klijente. Nedavno je nepravomoćno presuđeno da su bile diskriminirane dvije učenica Romkinje, Lidija i Željka, koje je vlasnica trgovine u Varaždinu odbila primiti na praksu jer su “Ciganke”! Kad je riječ o predrasudama i negativnim stavovima, istraživanje je pokazalo i da oko polovica građana ima predrasude o starijim i mlađim generacijama, pa ih 40 posto drži da su starije generacije manje sposobne od mlađih, a polovica je smatrala da su mlađe generacije neodgojene i bez moralnih nazora. Trećina bi se građana osjećala nelagodno da sazna za homoseksualnu orijentaciju kolege ili susjeda.
To je bar lako riješit - donijeti zakon o obvezi zapošljavanja određenog postotka ugroženih skupina, bez obzira na njihovo znanje i vještine - pa sa vidiš, kako će normalni odjednom postat ugroženi